Hrvatska se srećom i na vrijeme postavljenim vrećama od pijeska obranila od velikog vodenog vala, ali prijeti joj još opasniji val poskupljenja. Koliko god su ljudi odahnuli jer nisu pretrpjeli goleme štete od poplava, toliko će povećanje cijena struje i plina izazvati plimni val financijskih problema koji će pogoditi sve građane Hrvatske. Gospodarstvo Lijepe naše toliko je klonulo da mu je dovoljna tek prehlada da sasvim posustane, a danak poskupljenja koji nameće Hrvatska elektroprivreda jednak je epidemiji velikih boginja, prokomentirao je jedan splitski poduzetnik, ogorčen najavom poskupljenja struje i kratkovidnošću Vlade koja to odobrava.

Kao i u slučaju Hrvatskog Telekoma, porast cijena zamaskiran je u promjenu tarifnog sustava. Razlika je tek u tome što je u HT-u nove tarife uveo njegov većinski vlasnik Deutsche Telekom, a HEP-ovo tarifiranje nadgleda Vlada koja pod pritiskom potrošačkih udruga i na taj način uljepšavanja svoje slike pred biračkim tijelom, traži doradu i snižavanje previsokih postotaka poskupljenja struje. Kaže Vlada da struja za kućanstva ne smije poskupjeti više od devet posto umjesto planiranih 15,2 posto, da bi se cijena javne rasvjete trebala smanjiti za 0,3 posto, a da se za industriju i poduzetništvo cijena električne energije ne bi trebala mijenjati.

Kojeg li olakšanja! Kad HEP doradi svoj tarifni sustav po željama Vlade, potrošači opet neće znati koliko im je poskupljenje jer ionako se postocima svakojako barata, ali će na svom džepu osjetiti samilost Račanove ministarske ekipe. Industrijski proizvođači i poduzetnici bit će presretni jer ih Vlada spašava povećanja troškova za struju. Kao da je to malo nakon što je Ini već odobreno poskupljenje plina kućanstvima za 12,39 posto i gospodarstvu za 12,25 posto! Hoće li makar Vladu, prije konačnog "da" HEP-u, zabrinuti najava poskupljenja kruha i mliječnih proizvoda, kao prva u nizu nakon poskupljenja energenata?

Je li Vlada svjesna tog privida da čak i ako ne dođe do porasta cijena struje korisnicima u gospodarstvu, njima neće biti ništa lakše jer potrošače u kućanstvima baca na koljena? Tko kupuje industrijske proizvode? Tko je korisnik raznoraznih obrtničkih usluga? Hoće li potrošači nakon strujnog udara pohrliti u trgovine i kupovati sve ono što trgovci nude, između ostalog i proizvode iz hrvatskih industrijskih pogona? Hoće li žena koja će zbog jeftinije noćne tarife kućanske poslove obavljati od 22 sata do šest ujutro, imati još i snage da u frizerskim i kozmetičkim salonima ostavi malo kuna?

Zašto Vlada ne brine o zdravlju ove nacije umjesto o krpanju rupa državnog proračuna i svog javnog poduzeća, koje bi uskoro htjela udomiti u rukama nekog strateškog partnera? Kao i Inu, HEP bi trebalo uljepšati prije privatizacije, ali hrvatski građani sigurno od toga neće imati koristi. Osim, naravno, nekih u državnoj administraciji i Hrvatskoj elektroprivredi koja, kako navode stručnjaci, spada među najveće gubitaše struje u Europi. Godišnje zbog krađe struje gube 200 milijuna USD, a zbog loše mreže 17 posto proizvedene energije. Moraju li svi hrvatski potrošači biti kažnjeni zbog HEP-ovih gubitaka?