Večernji list: 26. 08. 2002.
JE LI HEP MOGAO VLASTITOM RACIONALIZACIJOM I UŠTEDAMA IZBJEĆI POSKUPLJENJE STRUJE
U HEP-u 70 menadžerskih ugovora
Čelni čovjek HEP-a Ivo Čović zarađuje 14.500 kuna, još četiri člana Uprave imaju plaće od 13.500 kuna, a menadžerske ugovore ima 70 ljudi s plaćama od osam do 11 tisuća kuna
Hoće li poskupljenje energenata, plina i struje ove zime stanovnike Hrvatske jače pogoditi nego prijašnja? Jer plin je već poskupio, a Vlada, čini se i sama iznenađena projekcijama onoga što bi moglo donijeti poskupljenje struje, vratila je na doradu prijedlog HEP-a sa zahtjevom da struja ne poskupi više od devet posto. No, s druge strane, potpredsjednik Vlade Slavko Linić i neki sindikati upozoravaju da bi i u tom slučaju nekim
potrošačima računi za struju mogli biti već i 50 posto.Zbog svega toga mnogi se građani pitaju je li HEP doista trebao novim tarifnim sustavom predložiti takva poskupljenja. Ima li možda i unutar HEP-a mjesta za vlastite uštede i je li se moglo racionalnošću izbjeći poskupljenje? Istina je da je HEP uz Inu još jedino preostalo jako "državno poduzeće" kojemu je Vlada vlasnik i jasno je da se odluke Uprave HEP-a moraju koordinirati s Vladom.
Ovoga ljeta bili smo i svjedoci nestanka struje u mjestima na Jadranu, što strani turisti nisu mogli nikako shvatiti. Mreža je slaba, puca na šavovima kad je preopterećena, a to je obično u vrhu ljetne sezone i kad je zima hladnija od prosječne. Pitanje je međutim što tu mogu napraviti obični monteri s plaćom od 2200 do 4000 kuna. Nije pretjerano idilična situacija ni s ostalima u tom poduzeću sa 15.100 zaposlenih čiji je prosjek plaća oko 4100 kuna.
Čelni čovjek HEP-a Ivo Čović s plaćom od 14.500 kuna na vrhu je piramide. Uz njega u Upravi HEP-a još su četiri člana s plaćama od 13.500 kuna, a menadžerske ugovore u HEP-u ima 70 ljudi s plaćama od osam do 11 tisuća kuna. To su uglavnom direktori elektrana, distribucijskih područja širom Hrvatske. U HEP-u ima oko tri tisuće vozila, no većinu tih automobila čine stare "lade" ili "stojadini".
Činjenica je da se HEP već godinama bori za povećanje cijene struje kako bi mogao ulagati u sigurnost sustava i kvalitetu isporuke struje. Isto tako, godinama vuče tarifni sustav obračuna struje koji nitko ne razumije, pa nije čudno da su stalno neki nesporazumi s plaćanjem. Kad se tome pribroji i milijardu kuna koje HEP ne može naplatiti od svojih potrošača kojima je isporučio struju, situacija nije baš jako dobra.
Najveći je problem kako će struju plaćati najsiromašniji građani. I tu je možda i najveći grijeh HEP-a i Vlade - što nije nađen način da se tim građanima omogući bezbolan prelazak sa starog na novi tarifni sustav. Jer, sumnjamo da netko od njih razumije analize, postotke i preračunavanja koja svakodnevno
izlaze u javnost i jedino što ih zabrinjava jest kako će platiti potrošenu struju. A istini za volju, ti najsiromašniji, od umirovljenika do nezaposlenih, najuredniji su platiše.Z. Cesar