Vjesnik: 28. 08. 2002.
Dugoročni krediti čine više od polovice inozemnog duga
ZAGREB, 27. kolovoza - U strukturi hrvatskog inozemnog duga, koji je krajem svibnja dosegnuo 12,35 milijardi dolara, najveći udio krajem svibnja čine dugovi države sa udjelom od 43,2 posto.
Međutim, u odnosu na godinu ranije, udio gotovo svih sektora u vanjskom dugu, pa tako i sektora države opada, pri čemu prema podacima Raiffeisen banke porast udjela bilježi samo sektor banaka (uključujući štedionice). U odnosu na svibanj prošle godine, kada je udio sektora banaka u vanjskom dugu iznosio 13,8 posto, krajem svibnja ove godine taj se udio povećao na 18,8 posto.
Na takvu je promjenu utjecao znatan porast inozemnih zaduženja banaka, dok su drugi sektori zabilježili blagi porast ili smanjenje duga.
Naime, krajem svibnja inozemna zaduženja banaka dosegnula su 2,32 milijarde dolara, što je porast od 48,6 posto na godišnjoj razini. Dugovi države u promatranom su razdoblju povećani za 2,9 posto te su krajem svibnja
iznosili 5,33 milijarde dolara.Krajem svibnja više od polovice inozemnog duga odnosilo se na dugoročne kredite (6,98 milijardi dolara, odnosno 56,5 posto udjela u ukupnom dugu), iza čega slijede portfeljna ulaganja (ulaganja u dugoročne i kratkoročne vri
jednosne papire) u iznosu od 4 milijarde dolara.S obzirom da krediti primljeni od stranih osoba s ugovorenim rokom manjim od 150 dana nisu obuhvaćeni u inozemni dug, kratkoročni krediti dosegnuli su 0,27 milijarde dolara, zbog čega imaju relativno malen udio u ukupnom dugu (2,2 posto) što je značajno za stabilnost financijskog sustava i izbjegavanje valutnih kriza. Plaćanja glavnica i kamata inozemnog duga za zadnji ovogodišnji kvartal procjenjuju se na 506,8 milijuna dolara, dok je u prva tri kvartala ot
plata glavnica i kamata iznosila oko 1,6 milijardi dolara.D. M.