Pad u postocima iznosi šokantnih 6,3 posto. Bitno je i to da je stopa lani bila negativna, iznosila je - 1,9 posto, odnosno broj umrlih premašio je broj rođenih za čak 8559!

Te podatke objavio je Državni zavod za statistiku, a oni jasno potvrđuju ono na što demografi upozoravaju dugi niz godina - negativni demografski trendovi i depopulacija naša su stvarnost. Dapače, kako ističe demograf sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap, ti će se problemi u godinama koje su pred nama još više produbljivati, budući da sve malobrojniji naraštaji ulaze u fertilno razdoblje.

Dodajmo da su već podaci za 2000. godinu pokazivali najmanji broj živorođenih u nas u proteklih 200 godina, a iz podataka za prošlu godinu razvidno je da je stanje još poraznije!

Što se tiče županija, u 2001. godini jedino su Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska županija zabilježile (neznatan) pozitivan prirodni prirast. Pritom treba istaknuti da je on najviši u Zadarskoj županiji, gdje je iznosio 1,0, odnosno, prema vitalnom indeksu, najjednostavnije rečeno, na stotinu umrlih bilo je 110 živorođenih osoba. Potom, s nešto manjim omjerima, slijede preostale tri "pozitivne" županije.

Svih ostalih 16 županija i grad Zagreb bilježe demografski minus, s tim da je stanje i nadalje najteže u Ličko-senjskoj županiji, ali i, primjerice, Krapinsko-zagorskoj ili Šibensko-kninskoj. Prema istim podacima, negativan prirodni prirast ima 407 gradova i općina u Hrvatskoj te grad Zagreb, nulti prirodni prirast bilježi njih 14, a pozitivan 125 gradova i općina. Pritom treba ponoviti da je, kada se govori o pozitivnom prirastu, uglavnom riječ o manjim gradovima, selima ili naseljima, koji 'podižu' demografsku sliku određenoga grada ili općine u čijemu su sastavu.

Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je prošle godine broj živorođenih premašio broj umrlih za 430 (živorođeno 4805, umrlih 4375), nešto značajniji prirodni prirast mjere gradovi Imotski (10,3) i Solin (6,3). No, vjerojatnije je da je prirodni prirast veći u naseljima oko, primjerice, Imotskog, nego u samome gradu. Grad Split, pak, bilježi neznatan prirodni prirast od 0,7 posto, a Zadar od 1,6, dok su "negativni" Šibenik s -0,5 te Dubrovnik s -0,2 posto.

Marijana CVRTILA

Izrazito nepovoljna demografska slika nastavlja se i na otocima. Tako je, primjerice, u "pozitivnoj" Splitsko-dalmatinskoj županiji općina Šolta u prošloj godini imala samo sedam živorođenih, naspram 42 umrle osobe. Prošle je godine u gradu Visu umrlih osoba bilo 42, a živorođenih devet. Ili, pak, u gradu Komiži gdje je umrlo 37 osoba, dok je živorođenih bilo 13. Minuse, kao što je navedeno, bilježe sve općine i gradovi u Šibensko-kninskoj županiji (Knin je oko nule). I u Dubrovačko-neretvanskoj županiji otočne su općine i gradovi uglavnom u "minusu".