Od 1. rujna kilovatsat struje za kućanstva koja imaju jednotarifno brojilo stajat će 60 lipa, dok će vlasnici dvotarifnog brojila kilovatsat u dnevnoj tarifi plaćati 64 lipe, a od 22 do 6 sati 32 lipe / Cijena struje za industriju i poduzetništvo ne mijenja se / Protiv zakona o poticanju ulaganja glasovala sva četvorica ministara iz HSS-a / Olakšice ne smije biti veće od polovice iznosa ulaganja / Prihvaćen operativni plan provedbe programa Vlade do kraja 2003. / Udarni projekti s točnim rokovima ostvarenja uglavnom vezani uz infrastrukturu

ZAGREB, 29. kolovoza - Od 1. rujna kilovatsat struje za kućanstva koja imaju jednotarifno brojilo, stajat će 60 lipa. Vlasnici dvotarifnog brojila plaćat će kilovatsat u dnevnoj tarifi 64 lipe, a od 22 do 6 sati 32 lipe. Cijena električne energije za industriju i poduzetništvo neće se mijenjati. Tako je HEP rast prihoda, prema prošlotjednom naputku Vlade, ograničio na 4,47 posto, a od kućanstava će ubirati ukupno devet posto više novca.

Odobrivši novi tarifni sustav, članovi Vlade naglašavali su u četvrtak da će najveći teret novih cijena struje podnijeti kućanstva koja troše više od 5000 kilovatsati godišnje, a novi sustav hvalili su zbog jednostavnosti, usporedivosti i solidarnosti.

Za razliku od sustava cijena struje koji je prihvaćen jednoglasno, protiv zakona o poticanju ulaganja glasovala su sva četverica ministara iz HSS-a. Naime, Vlada nije prihvatila prijedloge koje je iznio HSS-ov ministar obrta i malog podzetnštva Željko Pecek. Usprotivio se odredbama po kojima pravo na olakšice imaju samo trgovačka društva, a nemaju obrtnici te zadruge. Predložio je i da se zakon primjenjuje retroaktivno te da u saborsku proceduru uđe po hitnom postupku.

Ministar europskih integracija Neven Mimica upozorio je pak Vladu da predložene poticaje treba uskladiti s odredbama Sporazuma o stablizaciji i pridruživanju, prema kojem Hrvatska u sljedeće četiri godine može imati sustav državnih potpora samo ako olakšice ne prelaze 50 posto vrijednosti ukupne investicije. Premijer Ivica Račan naglasio je da loši rezultati postojećeg zakona o poticanju ulaganja svjedoče da ima i drugih krupnih faktora o kojima ovise ulaganja, kao što su pravna sigurnost, administrativne prepreke te parcijalni interesi, zbog kojih se koče neki važni projekti.

Vlada je usvojila Prijedlog zakona o slobodnim zonama i slobodnim skladištima te uredbu o osnivanju Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, koja je već postojala ali je ukinuta nakon smjene vlasti 2000. godine.

Gotovo bez rasprave prihvaćen je operativni plan provedbe programa Vlade do kraja 2003. Udarni projekti s upisanim točnim rokom ostvarenja uglavnom su vezani uz infrasrukturu. To su autoceste Zagreb-Split, Split-Ploče-Dubrovnik, Rupa-Žuta Lokva te koridor C5 (Baranja-BiH-Ploče). Veliki investicijski zamah u infrastrukturi, od kojeg potpredsjednik Vlade Slavko Linić očekuje da bi trebao omogućiti gospodarski rast između pet i sedam posto, temelji se i na modernizaciji HŽ-a, ulaganjima u riječnu luku Vukovar, kanal Dunav-Sava te plovni put rijeke Save.

Vlada planira i velika ulaganja u zaštitu okoliša i energetiku, posebice gradnju plinske mreže, operacionalizaciju programa kredita za razvoj turizma, nastavak gradnje tzv. Čačićevih stanova, te ostvarenje plana obnove.

Plan razvoja plinske mreže do 2011. godine, na što bi se do 2007. trebalo potrošiti oko 197 milijuna dolara, obuhvaća gradnju plinovodnih sustava: Pula-Karlovac, Lika, Dalmacija te središnje i sjeverne Hrvatske. Tim projektima trebala bi biti omogućena povećana dobava plina iz sjevernojadranskog podmorja. Prema riječima ministra gospodarstva Ljube Jurčića, do 2011. planirana je dobava 3,6 milijardi prostornih metara plina, milijardu više nego danas.