Suci će morati na dodatno obrazovanje koje se mora pretvoriti u stalno / Mnogi instituti anglosaksonskog prava već nekoliko godina prodiru u hrvatsko zakonodavstvo / Svi traže institute postupka koji će olakšati sudovanje, smanjiti troškove i unaprijediti pravnu zaštitu / Učestala je pojava da svjedoci pred policijom sve ispričaju, pred istražnim sucem dio činjenica zaborave, a na glavnoj raspravi se više ničeg ne sjećaju? / Zaustavili smo bijeg ljudi iz pravosuđa, što je dobar znak i za širi krug ljudi od jedne ministrice, tvrdi Ingrid Antičević Marinović

ZAGREB, 29. kolovoza – Ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović svela je svoje ljetne aktivnosti na vikend kupanja i pet zagrebačkih radnih dana. Njezini najbliži suradnici su svoje godišnje odmore potrošili još u srpnju, pa je kolovoška ekipa ključnih ljudi bila agilnoj ministrici na raspolaganju. Jesen je blizu, a preuzete obveze s Račanovih sastanaka na Prekrižju velike su i za četiri, kamoli za jedno godišnje doba. Ministrica je ljutita što je ovoga ljeta morala odgovarati i na pitanja o pojedinim suđenjima, o iskazanoj nedisciplini sudaca, o nekim nakaradnim suđenjima (»Svi bi htjeli nezavisno sudstvo, a kad nezavisni sudac nešto zabrlja, traži se državna palica kojom bi se kaznio«) odbija i spekulaciju o tome da promjene koje predlaže nisu reforma, već revolucija u pravosuđu.

- Pravosuđe je umorno od revolucija - ističe Ingrid Antičević Marinović. - U svim revolucionarnim promjenama ono je redovito izvlačilo deblji kraj. Zato su osnovna vrijednosna opredjeljenja ove reforme isključivo jamstvo sudačke nezavinosti od svakog prisezanja izvršne i zakonodavne vlasti. I Vlada i Sabor su dužni uspostaviti uvjete za nesmetan rad sudova. Promjene na zakonodavnoj razini koje će to omogućiti od ogromnog su značenja. U sebi sadrže novosti koje su dosad bile potpuno nepoznate hrvatskom pravnom sustavu. Korjenite promjene događaju se na normativnoj razini. Za razliku od nekih koji se takvih korjenitih promjena pribojavaju, ja sam njima oduševljena, kao i većina građana.

- U izradi promjena kaznenog i građanskog postupka kao nikad dosad sudjelovali su pravni praktičari. Dakle, suci, i u gradnji novih rješenja to im je unaprijed dalo posebnu vrijednost. Novele olakšavaju rad sucima, pojednostavljuju postupak, omogućavaju sucima da budu »gospodari« u sudnicama, rasterećju sudove nepotrebnih postupaka. A, što se pritiska tih novosti tiče, slažem se, velike su i suci će morati na dodatno obrazovanje koje se mora pretvoriti u stalno. Zato i predlažem osnivanje pravne akademije kao conditio sine qua non cijele reforme i njene uspješnosti. A, to stalno obrazovanje dat će sucima osjećaj sigurnosti, pomoći obnovi svijesti o standardima struke i bit će oslonac njihove povećane odgovornosti.

- Mnogi instituti anglosaksonskog prava već nekoliko godina prodiru u hrvatsko zakonodavstvo. I donesene novele zakona o kaznenom postupku sadrže mnoge elemente tog prava, posebno one koji jačaju ulogu stranaka pred sudom. Slabi sudačka uloga u traženju i izvođenju dokaza, ali, netočno je te elemente zvati čistim anglosaksonskim suđenjem. Čak i britanci reformiraju pravosuđe, razmišljaju o nekim elementima kontinentalnog prava kako bi smanjili pritisak nevažnih sporova na sudove u ukupnosti predmeta koje sudovi, po zakonu, moraju rješavati. Dakle, svi traže institute postupka koji će olakšati sudovanje, smanjiti troškove i unaprijediti pravnu zaštitu.

- Vladin je zaključak da se ide ka uređenju prethodnog kaznenog postupka izostavljanjem stadija istrage. Zar nije učestala pojava da svjedoci pred policijom sve ispričaju, pred istražnim sucem dio činjenica zaborave, a na glavnoj raspravi se više ničeg ne sjećaju? Naravno da je profesor Krapac u vezi s tim novostima oprezan. On je i predložio da se prije propisivanja ukidanja istrage obavi istraživanje o učincima ukinute istrage po suđenje. Ministarstvo i MUP će to zajednički i izvesti.

- Suci moraju provoditi zakon. Obveza je izvršne vlasti da im omogući dobru i trajnu izobrazbu. Ako je to jasno, ne bi trebalo biti nesporazuma bez obzira na rezultate istraživanja.

- Sređivanje stanja u pravosuđu apsolutni je prioritet ove Vlade, a za to treba izdvojiti i sredstva. Novac je za pravosudnu reformu izuzetan uvjet. Pravosuđu stoga treba dati ono što mu pripada. Uostalom, uvijek je vlast, izvršna posebno, odgovorna za funkcioniranje pravosuđa. Stoga moj zahtjev za 2003. godinu ne može biti odbijen.

- Jedini kriterij pri imenovanju bio mi je rezultat rada kandidata. No, može se pogriješiti, a za to zakon predviđa i uvjete za odluke o razrješenju. No, to već nije u nadležnosti mog ministarstva.

- Nezavisnost suca nije vrijednost jednog poretka sama po sebi. Ona je temelj države. Temeljno je pitanje do koje mjere nadzor rada sudačkih predsjednika i sudova smije ići, a da se ne pretvori u pritisak i moguću političku manipulaciju, ma kako ona suptilno bila izvedena. Zakoni su jasno razdvojili poslove sudske uprave od suđenja. Predsjednik suda raspodjeljuje nove predmete po pravilima sudskog poslovnika. Kontrolu primjene poslovnika provode predsjednici neposredno viših sudova. Prigovor na raspored mogu staviti svi suci tog suda. Konkretan slučaj koji spominjete s predsjednikom Županijskog suda u Splitu Igorom Benzonom nema nikakve veze, jer je raspodjela predmeta u velikom splitskom sudu u nadležnosti šefa kaznenog odjela tog suda.