Sve do punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji nema liberalizacije depozitnih poslova što znači da je domaćim građanima i dalje zabranjeno transferirati novac na inozemne račune. Legalno to mogu učiniti samo uz odobrenje Hrvatske narodne banke, i to samo za specifične slučajeve: liječenje, školovanje, trajno iseljenje iz Hrvatske... Oni s devizama na računima "preko granice" imaju 60 dana da ih vrate kući bez sankcija. Ista zabrana vrijedi i za poduzetnike koji ne smiju imati račune u inozemstvu bez odobrenja središnje banke. Sve je to navela središnja banka u Prijedlogu zakona o deviznom poslovanju, koji bi, dobije li zeleno svjetlo u Saboru, mogao startati iduće godine.

Građani će, prema prijedlogu zakona, moći podizati kredite u devizama i otplaćivati ih u stranoj valuti, no takve će im zajmove moći odobravati samo banke i Hrvatska banka za obnovu i razvoj. Poslove oko inozemnih kredita rezidenti moraju obavljati preko domaćih banaka, a izravno kreditiranje preko stranih banaka moguće je u slučajevima da je ugovoreno plaćanje izravno dobavljaču ili ako je riječ o refinanciranju. Što se životnih osiguranja tiče, građani i dalje ne mogu sklapati ugovore sa stranim osiguravateljima, već će za to morati pričekati potpunu liberalizaciju.

Novost iz prijedloga zakona jest činjenica da bi izravna ulaganja bila dopuštena i rezidentima fizičkim osobama. Ulagačima nerezidentima zajamčeno je pravo "repatrijacije" uloženih sredstava nakon podmirenja svih propisanih obveza i pravo na pravednu naknadu za ograničenje prava vlasništva ili drugih mjera države s istim učinkom.

Sada je transfer kapitala u portfeljna ulaganja u inozemstvo zabranjen, a dopušten je samo financijskim institucijama temeljem posebnih zakona. Prema prijedlogu zakona, financijske institucije mogu ulagati u inozemne vrijednosne papire u skladu s posebnim zakonima, dok ostali rezidenti mogu u inozemstvu bez ograničenja ulagati isključivo u vrijednosne papire izdane od strane država OECD-a, međunarodnih financijskih institucija (EBRD, Svjetska banka, Europska investicijska banka...), u vrijednosne papire izdavatelja s određenim rejtingom priznate institucije za procjenu rejtinga te u domaće vrijednosne papire.

Hrvatska se obvezala da će sa startom sporazuma liberalizirati dugoročne financijske kredite, dok na kratkoročne smije zadržati restrikcije od četiri godine. Pravne osobe, prema važećem zakonu, devize iz vanjskotrgovinskoga posla obvezne su naplatiti i unijeti u zemlju u roku od 150 dana. Prema zakonskom prijedlogu, odgode plaćanja i plaćanja unaprijed smatrat će se komercijalnim kreditima, ali pravne osobe neće morati dokazivati da su devize unijele u propisanom roku. Poslovi u odnosu s inozemstvom, kao što su cesije, asignacije i preuzimanja duga, moći će se obavljati bez odobrenja Hrvatske narodne banke.

Sadašnji propisi strancima kao uvjet za stjecanje nekretnina u Hrvatskoj postavljaju reciprocitet (uzajamnost) i pribavljanje dozvole Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. Domaćim je građanima zabranjeno obavljati transfer kapitala u inozemstvo radi stjecanja nekretnina. Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je s EU-om 29. listopada prošle godine potpisala Republika Hrvatska, postojeća ograničenja smije zadržati četiri godine od stupanja na snagu toga sporazuma. Nakon isteka četvrte godine, Hrvatska će omogućiti nerezidentima jednaka prava u pogledu stjecanja nekretnina u Hrvatskoj kakva imaju i hrvatski državljani. Za uvjete ulaganja hrvatskih građana u nekretnine u inozemstvu Ministarstvo financija donijet će podzakonski akt kojim namjerava sprječavati odljev sredstava iz zemlje kupovinom inonekretnina kada taj potencijalni ulagatelj ima nepodmirene obveze u Republici Hrvatskoj.

Dozvole za rad mjenjačima trebalo bi ubuduće izdavati Ministarstvo financija. Taj se prijedlog obrazlaže trenutačnim nezadovoljavajućim nadzorom i kontrolom mjenjačkoga poslovanja, dok se također taj segment financijskog tržišta pokazao kao potencijalni kanal za pranje novca i poreznu evaziju.

Prijedlogom zakona predviđeno je da se ograničenja za iznošenje iz zemlje strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu povećaju sa sadašnjih 3000 njemačkih maraka na 3000 eura. Limiti za kune povećali bi se s trenutačnih 2000 kuna na 15.000 kuna.