U Vladi računaju da proračun može biti desetak milijardi veći od ovogodišnjeg jer će BDP narasti pet posto. Još nije odlučeno kada će se i na koje tržište - domaće ili inozemno - plasirati državne obveznice koje su po planu trebale biti izdane potkraj ove ili početkom sljedeće godine, za koje vlada veliko zanimanje i na domaćem i na stranim tržištima

ZAGREB, 31. kolovoza - Državni proračun za sljedeću godinu iznosit će između 80 i 83 milijarde kuna, dakle bit će desetak milijardi kuna veći nego ovogodišnji, a to se povećanje temelji na procjeni da će bruto domaći proizvod u 2003. porasti pet posto, pa će udio državnog proračuna u BDP-u biti manji nego u ovoj godini, tvrdi Vjesnikov izvor u Vladi. Najveći dio predviđenog rasta trebao bi biti posljedica državnog investicijskog zamaha na infrastrukturnim objektima i tvrtkama - cestama, željeznici, plinovodima, riječnim lukama i plovnim putovima...

Prema informacijama iz Banskih dvora, proračun za 2003. bit će po strukturi sličan ovogodišnjem, a dva razvojna fonda i dogodine bi trebala biti izvan proračuna. No, iz Ministarstva financija se proteklog tjedna moglo čuti da će ti fondovi u 2003. ući u proračun. To bi sigurno olakšalo pregovore o novom aranžmanu s MMF-om čija će misija u Hrvatsku na pregovore doći potkraj godine, ali će se o aranžmanu sasvim sigurno razgovarati i u Washingtonu potkraj rujna, na zasjedanju Svjetske banke, gdje će hrvatsku delegaciju voditi potpredsjednik Vlade Slavko Linić.

Još nije odlučeno kad će se i na koje tržište - domaće ili inozemno - plasirati državne obveznice koje su po planu trebale biti izdane potkraj ove ili početkom sljedeće godine. S jedne strane, hrvatsko financijsko tržište, pogotovo nakon utemeljenja drugog mirovinskog stupa, vapi za takvom financijskom injekcijom, a toga je svjesna i Vlada. Stoga analitičari procjenjuju da će veći dio tih obveznica sigurno biti plasiran na domaće tržište. S druge strane, saznajemo, Vlada se ne želi udaljiti ni od svjetskih tržišta, na kojima su hrvatske državne obveznice u posljednje vrijeme imale vrlo dobru prođu. U vladi inače tvrde da ni posljednja kriza vlade ni sukobi sa socijalnim partnerima nisu ugrozili dobar rejting Hrvatske među ulagačima, i to ne samo financijskim nego i ulagačima u realnu ekonomiju koji, navodno, sve više od svojih banaka koje rade u Hrvatskoj traže informacije o mogućnostima ulaganja.