Državni proračun za 2003. godinu nema predizborni karakter, bez obzira na to što će se tijekom iduće godine održati parlamentarni izbori. Sudeći prema njegovim sadašnjim konturama, Račanova vlada i vladajuća koalicija ne obećavaju građanima biračima velik rast plaća i mirovina ili neke velike porezne povlastice koje bi mogle presudno utjecati na biračku volju. Plaće bi mogle rasti najviše pet posto (što ovisi o rastu BDP-a), mirovine bi mogle porasti samo za uobičajenu indeksaciju u skladu s rastom plaća i troškova života (ove godine to je bilo 3,4 posto), a u poreznoj politici jedina će novost biti povećanje neoporezive osnovice sa 1250 na najviše 1500 kuna.

Ako to usporedimo s HDZ-ovim predizbornim obećanjima iz 1999. godine o rastu plaća za 20 posto, koja su državu dovela na rub bankrota, onda se doista može reći da novi proračun nije predizborni, odnosno da se za sada proračun sastavlja razumno i odgovorno. Čak su i u Ministarstvu financija bili ugodno iznenađeni smanjenim apetitima ministarstava. Prvotni zahtjevi ministara, naime, bili su za oko 10 milijardi kuna ili za oko devet posto veći od ciljanog iznosa proračuna. Budući da su proteklih godina ti zahtjevi znali biti i do 40 posto veći od mogućeg, ovogodišnje prekoračenje u traženju novca iz proračuna doista je mali problem.

No, tek je početak rujna. Prava rasprava o proračunu tek počinje i sigurno treba očekivati pokušaje pojedinih koalicijskih partnera da se na ovaj ili onaj način osigura novac za "kupovanje" birača. HSS će pri tome biti svakako glavni problem autorima proračuna. Da će Tomčićeva stranka uoči izbora pokušati skupo honorirati svoje mjesto u vladajućoj koaliciji vidi se već sada iz nekoliko primjera. HSS-ov ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić već je zatražio da se u proračunu osigura 580 milijuna kuna za isplatu dohodovne potpore seljacima. Riječ je o novom obliku financijske pomoći seoskim domaćinstvima koja se ne bave komarcijalnom poljoprivredom.

Indikativan je i primjer sa zadnje sjednice Vlade, kada su svi HSS-ovi ministri glasali protiv predloženog Zakona o poticanju ulaganja. Kao argument za odbijanje tog zakona, ministar obrta i malog poduzetništva Željko Pecek naveo je da se predviđeni poticaji ulagačima ne odnose na obrtnike i zadrugare. No, jasno je da je taj zakon odbijen po političkoj liniji te da HSS-ovi ministri nisu razumjeli (ili nisu htjeli razumjeti) što se uopće želi postići spornim zakonom.

Zakon o poticanju ulaganja ima sasvim drugu poantu: njime se želi ciljano potaknuti prerađivačku industriju koja ima najviše šansi na tržištu. Glavni makroekonomski uvjeti poslovanja moraju biti jednaki za sve, ali Vlada posebnim mjerama može, dapače mora proindustrijski djelovati ako želimo reindustrijalizaciju gospodarstva. To mora učiniti sada, jer će za godinu-dvije biti prekasno, a uostalom više nam neće biti ni dopušteno. HSS-ovi ministri postupili su neodgovorno jer zbog političkog interesa svoje stranke ruše zakon kojije od nacionalnog interesa. HSS-ov potpredsjednik Vlade Simonić tražit će u novom proračunu više novca i za školstvo, koje je također HSS-ov resor. Iako HSS-ov ministar Strugar u gotovo tri godine nije učinio ama baš ništa za prosvjetu, HSS će eto i na tom području pokušati "kupovati" glasove. Autori proračuna morat će biti jako oprezni kada je HSS u pitanju.