Večernji list: 10. 09. 2002.
DVIJE GODINE SKANDALA: STRANAČKA NATEZANJA U KADROVSKIM KRIŽALJKAMA
Godinu dana bez veleposlanika i konzula u 14 zemalja
Na mnoga diplomatska mjesta postavljene su neupućene i osobe bez znanja engleskog jezika
ZAGREB - Ostavka hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj Milana Ramljaka potvrđuje kako su skandali u diplomaciji i Ministarstvu vanjskih poslova gotovo jedina konstanta hrvatske vanjske politike u posljednje dvije i pol godine. Sve je počelo odmah nakon siječanjskih izbora imenovanjem novih pomoćnika ministra vanjskih poslova po stranačkom kriteriju. Tako je Mislav Kukoč, kolumnist "Slobodne Dalmacije" iz vremena Miroslav
a Kutle, postao šef analitike. Zatim je u kolovozu 2000. godine ministar vanjskih poslova Tonino Picula donio odluku o smjeni 35 hrvatskih veleposlanika i konzula. Nakon toga su stranke tadašnje vladajuće šestorke zdušno krenule u popunjavanje diplomatske kadrovske križaljke.U mnogim slučajevima, i suprotno predizbornim i poslijeizbornima obećanjima o stvaranju moderne, profesionalne diplomacije, takva se praksa pokazala katastrofalnom. Stranačkim kadrovicima trebalo je više od godinu i pol dana da popune za Hrvatsku značajne diplomatske destinacije poput Sarajeva i Beograda.
Među broj
nim je aferama koje su se dogodile ministru Piculi, vjerojatno jednom od rijetkih šefova diplomacije kojemu su dva diplomata nakon samo nekoliko mjeseci rada dala ostavku, i ona sa smjenom Ivice Maštruka s mjesta veleposlanika u Ljubljani. Nakon nepotrebnog povlačenja iz Ljubljane, Maštruko je smijenjen zbog pisma ministru, koje je procurilo u medije, a u kojem izražava nezadovoljstvo kadrovskim promjenama zbog kojih veleposlanstvo otežano funkcionira.Drugi skandal koji se još pamti jest ostavka bivšeg veleposlanika u Belgiji Ljubomira Čučića, koji je samo nekoliko mjeseci nakon imenovanja dao otkaz.
Zbog nepoštovanja stručnih kriterija i zadovoljavanja stranačkih apetita, za što krivnju ne snosni isključivo ministar Picula, Hrvatskoj se dogodilo i to da je opozvala već imenovane veleposlanike za Švicarsku i Ukrajinu jer je naknadno ustanovljeno da im zdravlje nije zadovoljavajuće.
Stranačka natezanja dovela su i do toga da Hrvatska dulje od godinu dana nije imala veleposlanike i konzule u 14 zemalja, da su na ključna diplomatska mjesta, uz časne iznimke, postavljene osobe bez znanja engleskog i potpuno profesionalno neupućene, da je nakon šest mjeseci imenovan ambasador u Be
rlinu, da je zbog podnošenja kaznene prijave iz Pariza povučen ambasador Marko Žaja, koji je nakon mjesec dana čekanja na razgovor s ministrom ponovno vraćen.To je samo dio diplomatskih afera koje zorno pokazuju da Hrvatska ima diplomaciju koja je vjerna slika vlade premijera Ivice Račana, odnosno slika stranačkog natezanja i kombinacija starih partijskih kadrova i nestranačkih amatera.
Zorana Bajt
Najveće mane hrvatske vanjske politike
- Neusklađenost i nekoordiniranost Zrinjevca, Banskih dvora i Pantovčaka u kreiranju i provođenju vanjske politike
- Nejasno definirani ciljevi, strategija i prioriteti vanjske politike
- Nedovoljno razvijeni i utanačeni odnosi sa susjedima i sporost u rješavanju otvorenih pitanja. Mađarska je trenutačno jedina zemlja s kojom Hrvatska nema neriješenih pitanja i problema s razgraničenjem
- Deprofesionalizirana diplomacija i neučinkovita diplomatska mreža
- Kaotično i birokratizirano Ministarstvo vanjskih poslova
- Usporeno zadovoljavanje uvjeta i provođenje prilagodbi z
a ulazak u EU i NATO (zb)