Globusovo najnovije istraživanje javnog mišljenja, provedeno u ponedjeljak, 9. rujna, pokazuje da SDP dobiva 21,1 posto, samo 3,7 posto manje glasova od HDZ-a, dok u istraživanju Jutarnjeg lista i agencije Puls dobiva čak osam posto manje. No, bez obzira na točnost pojedinih anketa, posve je nesporno da su SDP i njegovi preostali koalicijski partneri u silaznoj putanji te da je kapital Račanove Vlade potpuno i nepovratno potrošen

Istraživanje što ga je Jutarnji list objavio u broju od ponedjeljka, 9. rujna, moglo bi se pokazati najvažnijom političkom informacijom u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci.

Istraživanje Jutarnjega, realno govoreći, diskvalificira SDP kao vodeću hrvatsku političku stranku, koja odlučuje o najvažnijim državnim pitanjima, te najavljuje pobjedu Hrvatske demokratske zajednice na novim parlamentarnim izborima.

U ponedjeljak ujutro Globus je od Snježane Beroš, naše dugogodišnje voditeljice istraživanja javnog mišljenja, naručio vrlo sličnu anketu, najednakom uzorku, od tisuću ispitanika.

Globusovi se rezultati drastično razlikuju od rezultata koje su prezentirali Jutarnji list i Puls. Po Globusu, SDP dobiva 3,5 posto manje glasova od HDZ-a. Za razliku od 14,8 posto u Jutarnjem listu, SDP u Globusu dobiva 21,1 posto!

Druge dvije glavne stranke, HSLS i HSS, i u Globusovu i u Pulsovu istraživanju osvojile su podjednak postotak glasova.

Neovisno o točnosti pojedinih istraživanja javnog mišljenja, posve je nesporno da su SDP i njegovi preostali koalicijski partneri u silaznoj putanji.

Globusovo istraživanje pokazuje kako deset posto ispitanika ne želi glasovati za SDP zbog piranskog slučaja, samo 6,8 posto zbog poskupljenja struje, ali je zato čak 25 posto, od svih glasača koji su odustali od SDP-a, donijelo takvu odluku zbog pada standarda, nezaposlenosti, i zbog nerješavanja gospodarskih problema.

Nije, dakle, riječ o općim, temeljnim problemima, koji muče nerazvijenu tranzicijsku zemlju poput Hrvatske već godinama i desetljećima, nego o uvjerenju građana da je Vlada kadra odgovoriti, u bilo kakvoj realnoj vremenskoj perspektivi, na te probleme.

Neovisno o pojedinim rezultatima istraživanja javnog mišljenja, dakle neovisno o tome dobiva li SDP u jednoj anketi 14,8 a u drugoj više od 21 posto glasova, danas je sve snažniji dojam da je taj kapital potpuno i nepovratno potrošen.

Sadašnja se hrvatska Vlada istrošila, i njoj više gotovo nitko ne vjeruje. Ona je, sa svim svojim dobrim i lošim rezultatima, postala dio hrvatske političke prošlosti, što jest nezaslužen ishod, kojem su, međutim, konkretni Vladini politički potezi, i to na nekim posve nevažnim poljima, kao i nespretnosti na važnim područjima, bitno pridonijeli.

Prvo, koalicijska Vlada, što smo već mnogo puta ponavljali, nije ispunila očekivanja javnosti, bez obzira na to jesu li ta očekivanja bila realna ili nerealna.

Vlada se nije obračunala s negativnim nasljedem HDZ-a, nije procesuirala navodni ili stvarni kriminal povezan s Hrvatskom demokratskom zajednicom, nije osigurala ne samo bolji životni standard nego, što je još mnogo gore, ni bilo kakvu jasnu perspektivu socijalnog i gospodarskog napretka.

Vlada je u prvom razdoblju svog djelovanja uvijek mogla suvereno tvrditi da se od raznih HDZ-ovih vladajućih garnitura razlikuje po tome što je poštena: i doista, premijer Račan i danas živi u trešnjevačkom stanu u kojem je stanovao dok je bio u opoziciji. Isto vrijedi i za predsjednika Mesića i za većinu ministara. Nesporno je, također, da se ni jedan ministar iz SDP-a ili HSLS-a nije financijski okoristio svojim državnim položajem.

Usprkos tome, u ove dvije i pol godine Vlada je prikupila teški uteg nepovjerenja u svoje poštenje i vjerodostojnost, što je osobito došlo do izražaja u slučajevima poput Riječke banke, brodogradilišta "Viktor Lenac" i u SDP-HSS-ovu sporu oko uprave nad ACI-jem.

Dodatni element narušavanju povjerenja u dobre namjere Vlade čini kompleks takozvanih SDP-ovih tajkuna, što se prije svega odnosi na Gorana Štroka.