ZAGREB, 11. rujna – Gdje pronaći 43,206 milijuna kuna koliko bi državni proračun za 2003. godinu stajalo izjednačavanje u plaćama sudaca i državnih odvjetnika? Promjene u zakonu o pravosudnim plaćama omogućile bi da, recimo, Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda, i Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik za siječanj 2003. godine dobiju istu plaću - šest (koeficijent) puta osnovica (po zakonu je oko 3400 kuna) - 20.400 kuna.

Nadalje, novoimenovani ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer postao bi, prihvati li se taj prijedlog, po plaći treći čovjek pravosuđa. S koeficijentom 5,5 (dosad 4,5) »preskočio« bi suce Vrhovnoga suda te predsjednike Upravnog, Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog suda. U plaći bi napredovali i zamjenici glavnog državnog odvjetnika (u rang sudaca Vrhovnog suda) i zamjenici ravnatelja USKOK-a (u razred sudaca Upravnog i Visokog trgovačkog suda), a iznad predsjednika županijskih sudova, primjerice.

»Posljednjih smo godina doživjeli pravi kadrovski pakao. Najbolji ljudi su nam se javljali na natječaje u trgovačkim i prekršajnim sudovima, pa odlazili u odvjetnike i u privredu«, tumači razloge prijedloga prvi zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel. »U međuvremenu su, pak, zakonskim promjenama i organizacijskim potezima Ministarstva pravosuđa dodatno porasli poslovi iz nadležnosti tužiteljstava. Primjerice, samo je otvaranjem Županijskog suda u Velikoj Gorici zagrebačko Županijsko tužiteljstvo ostalo bez četvero tužitelja, koji su automatski vezani uz predmete iz nadležnosti toga suda. Da paradoks bude veći, taj sud još uopće nije počeo s punim pogonom«.

U obrazloženju većih koeficijenata za državne odvjetnike, Novosel navodi i opis poslova sudaca i tužitelja na istom rangu odgovornosti. Uz posao uprave, koji obavljaju i tužitelji i predsjednici sudova, državni odvjetnici odgovaraju i za odluke koje donose te za odluke koje donose niži tužitelji na području njihove odgovornosti. No, u prijedlogu promjena zakona o pravosudnim plaćama nije riječ samo o tužiteljima. S obzirom na ovlasti iz 17. članka o sigurnosnim službama RH, određeni suci Vrhovnoga suda izdaju pisane naloge za provođenje mjera tajnog prikupljanja podataka. Zato se predlaže da, ako se takvi nalozi izrađuju izvan radnog vremena, vrhovnim sucima taj posao bude i plaćen dodatkom na redovna primanja.

»Logika kojom smo se vodili u ovom prijedlogu iščitana je iz popzitivnih propisa. Recimo, po uvjetima i načinu imenovanja, glavni državni odvjetnik je izjednačen s predsjednikom Vrhovnog suda, a po dosadašnjem koeficijentu s predsjednicima Visokog trgovačkog i prekršajnog suda te sucima Vrhovnog suda«, kaže Novosel. Naravno, argumenti su pronađeni i u smjernicama Vlade za provođenje pravosudne reforme te u sličnim dokumentima EU-a. I tamo su suci i tužitelji opisani na isti način - od uvjeta za zaposlenje do ovlasti po pojedinim razinama nadležnosti. »Zašto da se tužiteljstvo u svemu izjednačava sa sudovima, a da se zadrže dosadašnji omjeri u plaćama?« - pita zaključno Dragan Novosel.

Budući da plaće i pravosudne stavke u državnom proračunu redovito izazivaju »ospice« u Ministarstvu pravosuđa, u Vladi, a posebno u resoru financija, jesenska će rasprava u parlamentu sigurno krenuti od završne poruke prijedloga: »Za provođenje ovog zakona trebat će osigurati financijska sredstva u državnom proračunu za 2003. godinu u iznosu od 43,206.000 kuna«. Kad se zna da je ministrica Ingrid Antičević Marinović već morala uzeti na popravak zahtjev za pravosudnim novcima zbog 50-postotnog uvećanja u odnosu na lanjski razrez, onda je jasno s koliko će mrgodnosti u Ministarstvu financija biti dočekano 43 tužiteljska milijuna.