U manjim strankama upozoravaju da su se SDP, HDZ i HSS već dogovorili da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, čime mali ispadaju iz igre

Dok se očekuje da bi se prva varijanta budućeg izbornog zakona mogla naći pred zastupnicima već na listopadskoj sjednici, u malim političkim strankama ne skrivaju bojazan koju je izazvala kuloarska informacija da je o novim izbornim pravilima već postignut "povijesni" dogovor između SDP-a, HDZ-a i HSS-a. Te su se stranke, upozoravaju u malim strankama, usuglasile o ideji da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica u kojoj bi se razmjernim sustavom sa stranačkih lista izabralo između 100 i 120 zastupnika, dok bi se još 20 zastupnika izabralo u izravnom nadmetanju u 20 izbornih jedinica. "U slučaju da Sabor izglasuje takav izborni zakon, u sljedećem bi sazivu sjedili zastupnici tih triju stranaka i možda tu i tamo koji zastupnik neke druge stranke koji bi uspio pobijediti protukandidate u svojoj izbornoj jedinici", kazala je jedna ugledna oporbena političarka.

Sažimanje cijele Hrvatske u jednu izbornu jedinicu mogu preživjeti samo veliki. U političkim se krugovima može čuti da čak i Tomčićev HSS teško može proći bez "vanjske" potpore, pa se u tome pronalazi i objašnjenje zasad još kuloarskog "velikog dogovora". Jedino HDZ-u i SDP-u jedna izborna jedinica ne bi predstavljala nepremostivu prepreku. Sadašnje parlamentarne stranke poput DC-a, HSLS-a, LS-a, HNS-a, IDS-a, HSP-a vjerojatno bi za dulje vrijeme bile izbačene iz igre i postojale bi tek na lokalnoj razini.

U optjecaju je, inače, nekoliko verzija prijedloga izbornog zakona, o kojemu, kao što se vidi, uvelike ovisi budućnost političke scene. Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a i šef saborske većine, potvrdio je da su razgovori šefova parlamentarnih stranaka o tome počeli. Zasad se načelno zna da se neke manje stranke zauzimaju za model sa što više izbornih jedinica i većinski sustav, jer se nadaju da bi na taj način mogle dobiti barem jednog zastupnika. Oni realniji pristali bi na podjelu zemlje na pet, šest izbornih okruga i razmjerni sustav. HDZ-ov prijedlog vrti se oko ideje o jednoj izbornoj jedinici, proporcionalnom sustavu i zadržavanju liste za dijasporu. Arlović se šali i kaže kako u svojoj ladici već ima prijedloge svih stranaka i svoja tri, ali ozbiljno dodaje kako bi izborni zakon u sljedećoj političkoj fazi trebao utjecati na profiliranje scene, jer je apsurdno da zemlja sa 4,5 milijuna stanovnika ima više od 80 stranaka, te da joj parlament u ovom trenutku ima 12 zastupničkih klubova.

Vjerojatno u listopadu doći će i do preslagivanja u parlamentarnim odborima, što je posljedica izlaska HSLS-a iz vladajuće koalicije, odcjepljenja dijela njihovih zastupnika koji osnivaju novu stranku Libru, te odcjepljenja Ivića Pašalića i njegovih pristaša od HDZ-a. Novorođene stranke odmah će imati parlamentarni status, te im valja osigurati mjesta u odborima. HSLS će se kao oporbena stranka povući s predsjedničkih pozicija u važnim odborima za financije i državni proračun, te za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Iako je najjača stranka koalicije, SDP vrlo vjerojatno neće preuzeti šefovanje ni u jednom od njih. Arlović objašnjava da se SDP nastoji držati načela da nemaju predsjednike saborskog odbora u resorima gdje su esdepeovci ministri, a financije, obranu i unutarnje poslove vode ministri iz SDP-a. Stoga je vjerojatno da će SDP preuzeti predsjedanje Odborom za obrazovanje, znanost i kulturu, gdje resornog ministra i potpredsjednika Vlade ima HSS. Spomenuta dva odbora, pak, bit će podijeljena između HSS-a i Libre.