Hrvatski šef države još je prije najavljivao da će se odazvati pozivu Haaga kada počne suđenje Miloševiću za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj - Kao sudionik konvoja Libertas, a granatiranje Dubrovnika jedna je od točaka u optužnici protiv Miloševića, Mesić će pred sucima, kao izravni svjedok, govoriti o svojim saznanjima oko napada na Dubrovnik

Svjedok B 1230 prvi će u Haagu govoriti o okolnostima raspada bivše Jugoslavije i njegovim saznanjima o Miloševićevoj namjeri stvaranja etnički čiste velike Srbije kada počne suđenje balkanskom krvniku za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj. Taj svjedok, koji bi u Haagu na pitanja tužitelja trebao odgovarati već krajem rujna ili početkom listopada, detaljno će opisivati kako je Slobodan Milošević pokušao iznuditi proglašenje izvanrednog stanja 1991. godine, kako je kontrolirao srbijanske predstavnike u saveznim institucijama i time uzurpirao ovlasti u namjeri da po svaku cijenu zaustavi odcjepljenje Slovenije i Hrvatske iz čvrstog zagrljaja Beograda. Svjedok B 1230 vrlo dobro poznaje tadašnju situaciju i sve aktere jugoslavenskog razdruživanja. Iza šifre B 1230 krije se, naime, predsjednik Hrvatske Stipe Mesić.

Hrvatski šef države još je ranije najavljivao da će se odazvati pozivu Haaga kada počne suđenje Miloševiću za zločine protiv čovječnosti počinjene u Hrvatskoj. Tužiteljstvo u Haagu nije dugo čekalo za uručivanjem poziva koji je, putem Vladina ureda za suradnju s Tribunalom, prošloga tjedna stigao na Pantovčak. Predsjednik Mesić bit će pozvan kao prvi svjedok i govorit će o povijesnim okolnostima koje su dovele do raspada bivše Jugoslavije, opisat će što se sve događalo u vrijeme kada je bio član i predsjednik Predsjedništva bivše Jugoslavije, kako su se ignorirale njegove zapovijedi i kako je opstruiran njegov rad i onemogućen siguran dolazak na sjednice predsjedništva u Beogradu. Kao sudionik konvoja Libertas kojim se probijala blokada Dubrovnika, a granatiranje Dubrovnika jedna je od točaka u optužnici protiv Miloševića, Mesić će pred sucima, kao izravni svjedok, govoriti o svojim saznanjima oko napada na Dubrovnik.

Predsjednik je, nakon preuzimanja funkcije, na Pantovčaku "otkrio" i bogati arhiv transkripata, budući da je njegov prethodnik u Predsjedničkim dvorima naredio snimanje razgovora, a kako je ta građa i te kako bila zanimljiva haaškim istražiteljima, u centralu Tribunala odaslao je kopije transkripata koje su bile važne za istrage ili prikupljanje dokaza, sve dok se taj "kanal" nije zatvorio odlukom Banskih dvora (i uz suglasnost Pantovčaka), odnosno pohranjivanjem transkripata u Državni arhiv. Mesić je, nekoliko tjedana nakon preuzimanja Pantovčaka, otkrio i "crni telefon", koji je promptno pokazao javnosti, a koji je, kako su to obavještajci utvrdili, bio direktna veza između Miloševića i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

- Miloševića nija zanimala ni federacija niti konfederacija, nego velika Srbija. No, on se ima pravo braniti. Pa, nisam ja rasturio Savez komunista Jugoslavije nego on, nisam ja otvarao logore po BiH i Srbiji nego on. Nakon pada Vukovara, u tim su logorima stradavali naši ljudi. Nisu išli u Austriju, nego u Srbiju! Ja sam predlagao konfederaciju na tri godine u kojoj bismo utvrdili zajedničke poslove, a zatim bismo se, ako ne ide, mirno i bez rata razišli. Do danas mi Milošević na taj prijedlog nije odgovorio. I to ću ga pitati ako budem svjedočio - kazao je to Mesić novinarima još početkom godine, kada se tek nagađalo da bi hrvatski Predsjednik mogao "oči u oči" sa Slobodanom Miloševićem u Haagu govoriti o onome što se događalo na području bivše Jugoslavije početkom devedesetih.

Suđenje Miloševiću za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu počet će 26. rujna, nakon dvotjedne stanke od završetka procesa za Kosovo, kako bi se Tužiteljstvo i obrana pripremili za nastavak suđenja. Nakon uvodnih riječi, Tužiteljstvo će zvati svjedoke, a suradnici Carle del Ponte očekuju da će glavninu dokaza za zločine počinjene u Hrvatskoj izvesti do kraja godine i pozvati 60 svjedoka čija imena ne žele otkrivati novinarima. Sudsko vijeće u slučaju protiv Miloševića odlučilo je, naime, da se broj svjedoka za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu ograniči na 177 ljudi, od kojih će 71 svjedočiti u slučaju Hrvatska. Tužiteljstvo će s cijelim poslom završiti do 16. svibnja 2003. godine, a onda slijedi Milošević sa svojom obranom. On je još prije najavljivao da namjerava na klupu za svjedoke pozvati brojne bivše mirovne pregovarače, čelnike europskih zemalja i Sjedinjenih Država, UN-ovce, bivše ministre i sve one koji su bili uključeni u mirovne konferencije, no za sada se čini da Miloševićeva želja da u Haag dovede nekadašnje "velike ribe" neće uroditi onako kako je vožd to zamislio. Naime, iako je američki State Department nedavno donio odluku da svaki bivši američki dužnosnik po svome vlastitom nahođenju odluči hoće li svjedočiti ili ne, čini se da većina njih radije bira opciju da se ne pojavi u Haagu.

U optužnici protiv Miloševića, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, tužitelji su naveli da je tijekom sukoba u Hrvatskoj prognano najmanje 170 tisuća Hrvata, a među pokoljima za koje se Milošević tereti su Ovčara, Voćin, Škabrnja, Ćelije, Dalj, Nadim, Erdut, Lovas te granatiranje Dubovnika. Haaški tužitelji ranije su najavili da će Miloševićevu odgovornost dokazivati tajnim snimkama njegovih razgovora s tada najbližim suradnicima, tajnim dokumentima, službenim odlukama i svjedočanstvima tadašnjih političara iz ostalih jugoslavenskih republika.

- Tužiteljstvo je apsolutno spremno. Spremni smo još od veljače, kada je počeo postupak za Kosovo, i sada smo spremni i za dio koji se odnosi na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu - kazala je u telefonskoj izjavi za Slobodnu Dalmaciju glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann, koja pak nije ništa željela reći o imenima ljudi koje će tužitelji pozvati za svjedoke, naglašavajući da je dobro poznato pravilo kako se o tome ne govori, niti se svjedoke, bez obzira na zanimanje javnosti, najavljuje.

Ipak, za sada je poznato tko se krije iza svjedoka B 1230. Hrvatski predsjednik svoje je svjedočenje protiv Miloševića još odavno najavio i spreman je u Haagu govoriti o svojim saznanjima, odgovarati na pitanja tužitelja, ali i samog Miloševića, koji se brani bez odvjetnika u sudnici. Mesić će, naglasimo na kraju i to, biti prva osoba na funkciji šefa države koja će se odazvati pozivu Haaga i sjesti na klupu za svjedoke.

Milošević se 29. listopada prošle godine izjasnio da se ne osjeća krivim ni po jednoj točki optužnice za Hrvatsku. U optužnici koja je potvrđena 8. listopada 2001. godine navodi se da je Milošević sudjelovao u zajedničkom zločinačkom pothvatu kojim se željelo ukloniti većinu hrvatskog i ostalog nesrpskog stanovništva s jedne trećine teritorija Republike Hrvatske, za koji je Milošević planirao da treba postati dio nove države pod srpskom dominacijom. Kao predsjednik Srbije, Milošević je, navode haaški tužitelji, imao efektivnu kontrolu ili utjecaj nad drugima koji su izvršavali taj zločinački plan, odnosno kontrolirao je postupke Predsjedništva bivše Jugoslavije, JNA, MUP-a Srbije te srpske dobrovoljce.

Za početak suđenja Miloševiću zbog zločina počinjenih u Hrvatskoj ovih se dana pripremaju i Banski dvori. Iako je prije bilo govora o tome da će se oformiti poseban tim koji je pratiti suđenje i po potrebi promptno slati nove materijale u Haag, od takvog se načina rada ipak odustalo. Kako smo doznali u Vladi, dogovoreno je da će se koordinirati međuresorna suradnja, u koju će biti uključeno Državno odvjetništvo i policija, a "centrala" će biti Vladin ured za suradnju s Haagom. Istodobno, djelatnici hrvatskog veleposlanstva u Nizozemskoj pratit će suđenje i o svemu dnevno izvještavati. Ako se pokaže potreba za slanjem novih dokumenata u Haag, Vladin ured i nadležne institucije hitno će reagirati i poslati sve materijale koji budu dostupni, tvrde u Banskim dvorima i naglašavaju da je takav način suradnje između Zagreba i Haaga i do sada vrlo dobro funkcionirao.