U roku tri dana, Vrhovni sud bi, na evenutualne žalbe, trebao potvrditi ili odbaciti odluku Izvanraspravnog vijeća. Vijeće smatra da istragu treba otvoriti na osnovi iskaza osumnjičenog Frane Mitrovića i priložene dokumentacije. Naime, lani 5. listopada splitsko tužiteljstvo zatražilo je proširenje istrage za kriminal započet 1993. godine u toj novinskoj kući, koja se odnosi na Peru Jurkovića, bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke, Antu Leticu kao bivšeg presjednika Upravnog odbora Splitske banke, Ivana Kaleba, bivšeg opunomoćenika malih dioničara Slobodne Dalmacije te Antu Bušića, bivšeg v.d. direktora te novinske kuće. Za saborske zastupnike Ivića Pašalića, koji je u inkriminirano vrijeme obnašao dužnost tajnika HDZ-a i tadašnjeg Vladina povjerenika za Dalmaciju Dragu Krpinu zatraženo je skidanje saborskog imuniteta da bi ih se moglo izložiti kaznenom progonu, što je i učinjeno.

Po toj odluci, Splitska banka je potraživala 3,7 milijuna, Privredna 236.000, a Dubrovačka 155.000 maraka na osnovi eskontiranih obveznica bivše SFRJ. Odlukom se prihvatilo pretvaranje potraživanja u ulog banaka u novinskoj kući unatoč tome, što je Splitska banka imala gotovo tri milijuna maraka manja potraživanja, a Privredna i Dubrovačka ih uopće nisu imale. Na Kutlin zahtjev, Mitrović je izravnom pogodbom u svibnju 1993. godine Globus Holdingu prodao 37.184 dionice Slobodne u vlasništvu Splitske banke za nominalni iznos od nešto više od 3,7 milijuna maraka, nakon što je Jurišić, protivno statutu, kršeći pravo prvokupa ostalih dioničara Slobodne, dao suglasnot za tu prodaju.

Time je oštetio banku za najmanje 6,3 milijuna maraka razlike do realne vrijednosti dionica, a Globus Holdingu je pribavio većinski paket. U zahtjevu za proširenje istrage sumnja se da su Jurković, Letica, Pašalić i Krpina nagovorili Franu Mitrovića, obećavajući mu tihu sanaciju Splitske banke, ukazujući na političku nepodobnost drugih kupaca, na svoju političku moć da izravnom pogodbom proda po nominalnoj cijeni Globus Holdingu dionice Slobodne Dalmacije - Novine d.d. u vlasništvu banke, a ne na burzi. Kaleb je, navodi se, sumnjiv da je u nakani da sve to omogući kao punomoćnik malih dioničara, bez da je utvrdio njihovu volju, potpisao izjavu da mali dioničari nisu zainteresirani za otkup dionica koje su se trebale prodati Kutli. Bušića se tereti da je potpisao neistinite ugovore o postojanju potraživanja banaka i njihovu pretvaranju u ulog u poduzeću.