NAKON HAŠKE OPTUŽNICE GENERALU BOBETKU: KAKO NA VIJESTI O MOGUĆOJ OPTUŽBI IZ HAAGA REAGIRA UMIROVLJENI GENERAL NORAC

Mirko Norac se ne boji haške optužnice za Medački džep i vjeruje da do nje neće ni doći – sažetak je onog što smo čuli od njegovih odvjetnika Tomislava Sabljara i Ivana Kerna . Norac je u pritvoru, nesklon je javnom komuniciranju, pa je jedino preko odvjetnika moguće nešto saznati o reakcijama umirovljenog generala na sve češće novinske najave da će uskoro iz Haaga, kao za generala Bobetka, stići optužnica u kojoj će biti optužen za ratne zločine u Medačkom džepu.

– Pričamo o svemu, razumljivo je da se spominju i ti događaji pogotovu nakon ovih učestalih pisanja. Mirko je uvjeren da su to priče, jer nema razloga da se protiv njega podiže optužnica za Medački džep. Objasnio mi je i ključne događaje, opisavši kako su postrojbe kojima je on zapovijedao u toj operaciji bile izvan mjesta zbivanja koje spominju optužbe. On i njegovi vojnici bili su iza mjesta o kome se govori, i to sa strane Medaka te imali zadatak odsjeći neprijatelja kako iz tih svojih uporišta ne bi poslao nove snage u pomoć Medačkom džepu – rekao nam je Kern. Po toj verziji događaja stvari koje spominje optužnica zbile su se na drugom području koje nije bilo u ingerenciji Norca, pa on za to ne može ni odgovarati.

– Čak da Mirka Norca i optuže, to ne bi moglo završiti nikako drugačije nego oslobađajućom presudom. Mi ne vjerujemo da su moguće ni optužbe. To su priče – rekao nam je nešto kasnije i drugi Norčev odvjetnik Tomislav Sabljar, ispričavši sličnu priču i ugrubo opisavši kretanje postrojbi. I po toj verziji postrojbe kojima je zapovijedao Norac nisu bile na pozicijama uz koje se vežu optužbe. Odvjetnik je prenio dio priče po kojoj su u operaciji Medački džep neke hrvatske postrojbe koje su trebale nastupati s Velebita kasnile u zatvaranju područja pa je dio neprijatelja krenuo tim pravcem i jedino se, možda, tamo nešto moglo dešavati, a Norac je bio na suprotnoj strani.

Što bi se u tom, zasad hipotetskom, slučaju dogodilo sa suđenjem u Rijeci te tko ima prioritet – drugo je pitanje koje postavljaju mnogi. To je pitanje još zanimljivije zbog činjenice da je pred Norčevu predaju nakon optuženja u Rijeci, bilo dogovora Carle del Ponte i premijera Račana da se Norac prepušta hrvatskom pravosuđu. Mogu li ti dogovori za Norca vrijediti i sada?

Po svemu sudeći da sada dođe optužnica za Medački džep, malo je vjerojatno da bi se to suđenje prepustilo Hrvatskoj, posebice zato što je dio postupka s Ademijem već tamo započeo. Gotovo je sigurno da bi se suđenje odvijalo u Den Haagu, a Norac bi u kratkom roku trebao biti izručen Haškom tribunalu, jer oni imaju prioritet nad domaćim sudstvom. Riječko suđenje bi u tom slučaju najvjerojatnije bilo nastavljeno bez Norca, kome bi se sudilo u odsutnosti.

Čini se da se samo čekao povoljan društveni i politički trenutak, te razvoj događaja oko Haškog tribunala, prvenstveno optuživanja jačih ličnosti na strani Srba zbog ravnoteže događaja. To jedni razlozi zašto se u tom slučaju do sada nije puno toga događalo. Po toj verziji Medački džep je već odavno upisan kao jedno od haških suđenja, a prvotna optužba samo Ademija bila je dio taktike, da se predmet samo započne, ali nakon saslušanja prikupe i još neki dijelovi slike, prije konačnih optužbi za hrvatske generale koje se smatra odgovornima.

Prema dosad poznatim podacima iz optužnice Carle Del Ponte hrvatske postrojbe se terete da su u akciji Medački džep likvidirale 38 osoba među kojima većinu staraca, zapalili 164 kuće i 148 gospodarskih objekata. Akcija Medački džep započela je 9. rujna 1993. u 6 sati ujutro kad su hrvatske snage počele deblokadu Gospića koji se dotad nalazio u poluokruženju najviše napadan iz područja Medačkog džepa. Optužnica ne osporava legitimitet hrvatske vojske da oslobodi svoja područja, ali tvrdi da je dio onog što se poslije toga dogodio ratni zločin.

Tvrdi se da je planove akcije pripremio Janko Bobetko , a za te akcije v.d. zapovjednik zbornog područja bio je Rahim Ademi protiv koga je već podignuta optužnica. Akciju su provele 9. gardijska brigada pod zapovjedništvom Mirka Norca te Samostalna domobranska bojna koju je vodio pukovnik Mile Kosović te postrojba sa 500 specijalaca Mladena Markača . U četverosatnoj bitci Srbi su razbijeni. Haški tužitelji koji terete hrvatske snage za ubojstvo 38 osoba posebice apostrofiraju da su većina bili starci nesposobni za bijeg a navodi se da su neki i masakrirani.

Hrvatska vojska je na zahtjev UN-a prekinula akciju a 17. rujna su se hrvatske snage posve povukle. No, osam dana nakon akcije prilikom ulaska u Medački džep vojnici UN-a još su nailazili na kuće u plamenu i zločine koji su se navodno dešavali i tih dana nakon bitke pa se tužitelji posebno vezuju za izvještaje međunarodnih posrednika koji optužuju hrvatsku stranu.

– Nitko, ozbiljan takve garancije ne bi mogao dati. Moguće je bilo jedino ono što se i dogodilo, da se jedan pojedinačni proces prepusti hrvatskom pravosuđu – tvrdi obično dobro informirani pravosudni izvor i dodaje kako je to za njih ipak bio manje važan proces, koji je osim Norca obuhvaćao nižu zapovjednu strukturu, koja manje zanima Haag. Norac je pak znao da je Medački džep visoko na listi potencijalnih haških suđenja pa se predajom hrvatskom pravosuđu nadao skloniti na mnogo sigurnije mjesto.