Optužnica je legalni dokument po kojem se mora postupati bez obzira na političke pritiske. Kao i u slučaju Gotovina i Ademi, radi se o kršenju međunarodnog humanitarnog prava i nipošto ne znači loše karakteriziranje Domovinskog rata

– Prije nismo mogli govoriti jer je optužnica bila zapečaćena, odnosno povjerljiva. Jučer je pečat na optužnici podignut i cijeli tekst optužnice na hrvatskom postao je dostupan na Internetu na stranicama Suda.

– Nijedna Vlada, nijedna osoba ne može reći da je optužnica nevažeća kada je potvrđena od strane suca. Tužiteljica Carla del Ponte potpisala je optužnicu 26. kolovoza, nakon čega je optužnica išla u proces potvrđivanja, gdje sudac analizira prateći dokazni materijal, i ako smata da taj materijal ima osnove za optužnicu onda je i potvrđuje. Sudac je potvrdio optužnicu 17. rujna. Kada se potvrdi optužnica isti sudac izdaje nalog za uhićenje. Naši nalozi već neko vrijeme se upućuju tužiteljici na osnovu čijih se informacija optužnica može predati nadležnim vlastima, zavisno od toga gdje se po njenim informacijama nalazi optuženik. Dakle, da bi izbjegavali izdavanje naloga za uhićenje različitim vlastima to je prepušteno tužiteljici da ona optužnicu preda nadležnim tijelima. Tužiteljica je to i uradila kada je poslala svoje predstavnike u Zagreb, koji su tamo, s optužnicom i nalogom za uhićenje, stigli u četvrtak ujutro i predali dokumente hrvatskoj Vladi, jer znamo da je Janko Bobetko u Hrvatskoj.

– Gospodin Granić nas kritizira, jer ne piše izričito da je nalog za uhićenje upućen Hrvatskoj. Ponavljam još jednom, za to nije bilo potrebe, jer je tužiteljica identificirala Hrvatsku kao nadležnu zemlju u kojoj se nalazi optuženik. No, da bi smo izašli iz te priče, odnosno otklonili svaki nesporazum, jučer je izdat dodatni nalog za uhićenje upućen hrvatskoj Vladi, uz skidanje pečata.

– Istina je da smo tražili saslušanje, i to na zahtjev Granića koji je tražio da Bobetka prije njegova izručenja u Haagu saslušamo u Hrvatskoj. No, taj zahtjev za saslušanje je bio u svojstvu Bobetka kao optuženika, tako da je to trebalo biti saslušanje poslije uhićenja. Mi uvijek tražimo da optuženika saslušamo kada je uhićen, bilo u Haagu bilo drugdje, a on kada bude upoznat s optužnicom odlučuje hoće li razgovarati s nama ili neće.

– Kada je pokrenuta procedura, odnosno osoba uhićena i pokrenut postupak za izručenja, sva pitanja se rješavaju prema proceduri koja je propisana važećim zakonima.

– Onda će biti kao i s Gotovinom. To će značiti da država, odnosno Vlada nije postupala po nalozima i odbija svoje obaveze kakve joj stoje i u vlastitom zakonu. U svakom slučaju, optužnica je legalni dokument po kojem se mora postupati bez obzira na političke pritiske. Kao i u slučaju Gotovina i Ademi, a do sada su zajedno s Bobetkom tri osobe optužene s hrvatske strane, radi se o kršenju međunarodnog humanitarnog prava i nipošto ne znači loše karakteriziranje Domovinskog rata ili nešto slično. Nema rasprave oko legitimnosti vojnih operacija i ratova, koji su se vodili i vode, ali i u ratu postoje pravila koja se ne smiju kršiti. A kada se pravila krše onda se događaju i zločini koje treba sankcionirati. Tako da ni u ovom ni u drugim slučajevima, hrvatska Vlada ne može reći da optužnica ne postoji ili im se ne sviđa, već je jedino obavezna postupiti po postojećim dokumentima.