Slobodna Dalmacija: 23. 09. 2002.
USKORO ĆE BITI GOTOV NACRT PRIJEDLOGA DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA IDUĆU GODINU
Ministarstva probila plafon
Prohtjevi proračunskih korisnika morali bi se stisnuti u 78 ili najviše 79 milijardi kuna, a deficit bi se s ovogodišnjih 4,2 posto trebao smanjiti
na 2,6 postoZa otprilike tjedan dana trebao bi biti gotov nacrt prijedloga državnog proračuna za sljedeću godinu. U Ministarstvu financija već imaju grube obrise budućeg proračuna i intenzivno razgovaraju s ostalim ministarstvima i korisnicima proračunski
h sredstava kako bi pojedine stavke uštimali i sveli u zacrtane okvire.Premda je ministar Mato Crkvenac proteklih tjedana hvalio svoje kolege zbog njihove racionalnosti i realnosti u zahtjevima i željama koje su dostavili u Ministarstvo financija, pokazalo se da su želje nekih ministarstava ipak "probile" zadane vrijednosti rashodnog plafona. Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak obznanio je da se radi o otprilike tri milijarde kuna, što znači da neće biti udovoljeno zahtjevima pojedinih ministarstav
a.Točnije, odbijen je zahtjev Ministarstva gospodarstva da se za poticanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te razvitka i izvozne orijentacije hrvatske industrije iduće godine iz proračuna izdvoji 800 milijuna kuna. U Ministarstvu gospodarstva, logično, nisu zadovoljni tim vijestima, no, kako doznajemo, odobreno je da se za tu namjenu u proračunu za 2003. godinu osigura ipak 150 milijuna kuna.
"Problematičan" je, po Kuštraku, i zahtjev Ministarstva poljoprivrede, koje traži 580 milijuna kuna za isplate dohodovnih potpora seljacima starijima od 55 godina koji imaju manje od tri hektara zemlje, a radi se o potporama u mjesečnim iznosima do 600 kuna. Traženi iznos u Ministarstvu financija drže "napuhanim" jer bi njime moglo biti pokriveno 80 tisuća poljo
privrednika, a ukupno ih je na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno 75 tisuća. Iako informacije govore kako Ministarstvo financija taj zahtjev ne želi prihvatiti, sasvim je jasno da će se, to više što je riječ o predizbornoj godini, jedna od najjačih stranaka vladajuće koalicije, HSS, svojski potruditi da se nađe mjesta u proračunu za te subvencije.Na "smanjenje" apetita Ministarstvo financija pozvat će također i Čačićevo Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, posebice u segmentima obnove i stanogradnje, te Ministarstvo pomorstva, prometa i veza koje je za iduću godinu zatražilo gotovo 20 posto sredstava više nego što ima u ovogodišnjem proračunu. Razgovori Crkvenčeve zamjenike i pomoćnike očekuju i na relaciji s ministarstvim
a turizma, te obrta, malog i srednjeg poduzetništva.Ukupno, prohtjevi proračunskih korisnika morali bi se stisnuti u 78 milijardi kuna ili najviše 79 milijardi kuna. Budući da je premijer Ivica Račan na predstavljanju programa Vlade najavio decidirano da će deficit središnje države u 2003. godini biti smanjen s ovogodišnjih 4,2 na 2,6 posto, to znači da Crkvenčev tim koji priprema proračun čekaju mučni razgovori da se rashode dovede u sklad s prihodima. Tekući bi prihodi, po Crkvenčevim procjenama, trebal
i u 2003. godini iznositi oko 73,5 milijarde kuna, a od privatizacije se još očekuje dvije i pol milijarde kuna.Budući da usklađenje proračunskih želja i mogućnosti tek počinje, idućih dana javnost će biti izložena i uobičajenim lobiranjima za popuštanja oko pojedinih stavki. Proračunski prijedlog Vlada bi inače trebala usvojiti najkasnije do 15. listopada.
Marija BRNIĆ
ŠVIGIRA NASLJEĐUJE PROHASKA
Cijeli posao konstruiranja državnog proračuna za iduću godinu koji traje već mjesec dana odrađuje se bez pomoćnika ministra zaduženog za taj posao. U javnosti je, naime, prilično neopaženo prošla informacija da je Vlada razriješila dužnosti dosadašnjeg pomoćnika ministra financija zaduženog za pripremu proračuna Marija Švigira.
Njegov odlazak iz Crkvenčeva suradničkog tima, doduše, već dugo je najavljivan, a prošlotjedna odluka Vlade samo je formalizacija njegove odluke da napusti to ministarstvo. Na njegovo mjesto nije, međutim, još nitko imenovan, no kao najizgledniji Švigirov nasljednik kotira profesor
na riječkom i ljubljanskom ekonomskom fakultetu Zdenko Prohaska.