Vjesnik: 24. 09. 2002.
»Bobetko se sam može obratiti Ustavnom sudu i tražiti zaštitu svojih prava«
Vlada ne može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti nekog zakona na Ustavnom sudu, no može pokrenuti ispitivanje ustavnosti ugovora Hrvatske s Haaškim sudom, koji je nepovoljan za naše državljane protiv kojih Haag podiže optužnicu / Kad bi se Ustavni sud proglasio nemjerodavnim za ocjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, skočio bi u vlastita
usta, kaže »Vjesnikov« izvorZAGREB, 23. rujna - Neimenovani pravni stručnjak blizak Ustavnom sudu tvrdi da postoji nekoliko mogućnosti za ocjenu ustavnosti optužnice Haaškog suda protiv umirovljenog generala Janka Bobetka na Ustavnom sudu. Jedan od tih načina je da se optuženi general Janko Bobetko sam obrati Ustavnom sudu i traži zaštitu svojih prava.
Budući da se pritom postavlja problem da Vlada još nije donijela nikakvu odluku kojom bi bila povrijeđena Bobetkova prava (čiju zaštitu on može tražiti na Ustavnom sudu), taj pravni ekspert napominje da bi samu ovu optužnicu Haaškog suda trebalo smatrati aktom kojim su povrijeđena ustavna prava i slobode. Stoga bi, tvrdi taj pravni stručnjak, general Bobetko trebao ustavnom tužbom na Ustavnom sudu osporavati
optužnicu Haaškog suda. To bi Bobetko mogao učiniti iako ne priznaje taj međunarodni sud.Što se tiče Vladina osporavanja optužnice na Ustavnom sudu, Vlada je u prilično delikatnoj, iako ne i beznadnoj situaciji, napominje ovaj pravni stručnjak. Naime, Vlada ne može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti nekog zakona na Ustavnom sudu, no ima mogućnost da na Ustavnom sudu pokrene ispitivanje ustavnosti ugovora Hrvatske s Haaškim sudom, koji ima karakter međunarodnog ugovora.
Taj je ugovor nepovoljan za naše državljane protiv kojih je podignuta optužnica na Haškom sudu. U njemu bi Ustavni sud mogao naći elemente neustavnosti, jer vrijeđa neka prava i slobode optuženika Haaškog suda, smatra taj pravni stručnjak. Prema njegovu mišljenju, trebalo bi potencirati i značenje ustavne odredbe o zabrani izručenja naših državljana drugim državama, bez obzira što u ovom slučaju nije riječ o izručenju državi nego međunarodnom sudu.
On ističe i da bi Ustavni sud, kad bi se proglasio nemjerodavnim za ocjenu Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom, o čemu se također nagađa, »skočio u vlastita usta«. Istina, Ustavni sud nije mjerodavan za ocjenu ustavnih zakona no u ovom slučaju - iako se zakon o suradnji s Haaškim sudom zove ustavni - on to nije, jer nije donesen prema proceduri ustavnog zakona, ističe taj stručnjak. Riječ je o organskom zakonu, a za ocjenu takvih zakona mjerodavan je Ustavni sud.
Uostalom, i Ustavni sud je 2001. godine donio dvije odluke kojima utvrđuje da Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom nije ustavni nego organski zakon. Prema tome, mora se upustiti u ocjenu ustavnosti toga zakona, zaključuje taj pravni stručnjak, i dodaje kako nije isključeno da će čitava priča u vezi s Bobetkovom optužnicom završiti prije na Vrhovnom nego na Ustavnom sudu, koji je zadnja instanca.
Biljana Bašić