Hrvatski inozemni dug ponovno je oborio rekord - prema najnovijim podacima koje je upravo objavila Hrvatska narodna banka, koncem srpnja vanjski dug dosegnuo je čak 13,3 milijarde američkih dolara! To pak znači da je svaki građanin Lijepe naše, pa i tek rođene bebe, dužan svijetu oko 3000 dolara.

Službenih pojašnjenja i komentara te neslavne brojke još nema, a premda se ministar financija Mato Crkvenac cijeli svoj mandat silno trudi javnost uvjeriti kako Hrvatska nije prezadužena zemlja, sada već zabrinjava činjenica da se nikako ne zaustavlja rast vanjskog zaduženja, koji već deveti mjesec za redom hvata uzlet, dok na godišnjoj razini vanjski dug od osamostaljenja hrvatske države nije zabilježio smanjenje. U odnosu na isti mjesec prošle godine, vanjski dug porastao je gotovo za više od 16 posto, odnosno za gotovo dvije milijarde dolara (iznosio je 11,4 milijarde USD), a od dolaska aktualne vlasti, koja je upravo obećavala smanjenje tada enormnog duga prema svijetu, obveze su povećane za čak više od 3 i pol milijarde dolara!

Tako nagli skok vanjskog duga ostvaren je zapravo tijekom lipnja. Dug je s 12,35 milijardi dolara koliko je iznosio koncem svibnja povećan u lipnju na 13,19 milijardi dolara. No, ti su podaci objavljeni tek sada, zajedno s podacima iz srpnja, a koliko se iz njih dade iščitati, skoku inozaduženja najviše je pridonijela država, odnosno povećano emitiranje državnih obveznica, a blagi se porast kod države primjećuje također i na stavkama dugoročnih kredita. Što se obveznica tiče, riječ je najvećim dijelom o emisijama koje su planirane kao potpora mirovinskoj reformi. Također, u posljednja dva mjeseca povećano je i inozemno zaduženje banaka, s 2,32 milijarde dolara u svibnju, na 2,48 milijarde u lipnju, te 2,54 milijarde dolara u srpnju.

Najveći dio hrvatskog inozemnog duga, prema podacima središnje banke, i dalje pripada državi - čak više od 43 posto ukupnog duga. U srpnju je ukupno dosegnuo 5,72 milijarde dolara, dok je godinu dana ranije iznosio 5,33 milijarde dolara. U odnosu na isto razdbolje prošle godine iznozemno zaduženje raslo je kod svih sektora (države, banaka i poduzeća), s tim da je najizrazitiji porast zabilježen kod banaka.

Iako ohrabruju podaci o međunarodnim pričuvama, koje su koncem srpnja dosegnule 5,6 milijardi dolara, najnoviji podaci o vanjskom zaduženju i njegovu višestruko bržem rastu u odnosu na rast bruto domaćeg proizvoda, ali i izvoza, zasigurno će ponovno rasplamsati polemike i strah od "argentinskog sindroma". To više što se udio vanjskog duga vrti oko gornje granice od 60 posto BDP-a, kao i stoga što se izdavanje novih državnih obveznica planira i u sljedećim mjesecima, pa više-manje svi analitičari procjenjuju da će inozemni dug do konca godine još dodatno porasti.