– Proračun u ovoj godini iznosit će 77,4 milijarde kuna uz oko sedam milijardi za otplatu inozemnih dugova, a u idućoj bi iznosio 80 milijardi i 400 milijuna kuna uz dodatnih šest milijardi kuna za otplatu dugova, kazao je Crkvenac. Dakle, proračunski rashodi skupa s otplatom dugova za iduću godinu ukupno bi težili 86, 4 milijarde kuna, a prema Crkvenčevim riječima proračun bi se zasnivao na realnom povećanju gospodarskog rasta od pet posto, inflaciju od dva do tri posto te deficitu od 2,6 posto.

Iako se najavljivalo da bi proračun, bar što se tiče potrošnje proračunskih korisnika, trebao ostati na razini ovogodišnjeg, prema Crkvenčevoj ocjeni ni povećanje od tri milijarde kuna nije mnogo jer se i dalje rasterećuje udio proračuna u bruto društvenom proizvodu. »Ova Vlada u tri godine smanjila je udio proračuna u BDP-u za pet do šest posto« kazao je.

Crkvenac niti jučer nije želio govoriti koliko je novca predviđeno za koju stavku, a izuzetak je bilo samo Ministarstvo poljoprivrede za koje je kazao da će mu se proračun povećati za 300 milijuna kuna i ukupno će iznositi 2,3 milijarde kuna. »Računamo i s rastom plaća. Porast će i masa za plaće, ali bit će i rasta na osnovi racionalizacije zaposlenih«, bilo je sve što je Crkvenac želio reći o izgledu proračuna za 2003. godinu opravdavajući se da je rasprava o prijedlogu Ministarstva financija tek počela.

Vladine koordinacije su prema njegovim riječima prihvatile plan rebalansa kojim bi se ovogodišnji proračun ukupno smanjio za najmanje pola milijarde kuna. Naime, došlo je do probijanja rashoda za plaće u vojsci, policiji i prosvjeti te još nekih rashoda za 1,4 milijarde kuna što bi se trebalo nadoknaditi štednjom na drugim stavkama, uglavnom na materijalnim troškovima, investicijskim održavanju i kapitalnim projektima koji još nisu krenuli, izvijestio je Crkvenac. Dodao je da će se povrh pokrivanja proboja ostvariti dodatne uštede pa bi se rebalansom proračun smanjio za najmanje pola milijarde kuna što znači i smanjivanje deficita.

Mirela KLANAC