Vjesnik: 27. 09. 2002.

Najbedastije je poručiti Haagu: »Mi se s vama više nećemo igrati«

Ni jedna svjetska institucija pa ni Haag nije savršena. Moramo je mijenjati, ali ne tako da joj kažemo da smo mi savršeni / Moramo priznati da smo učinili greške i da ćemo ih raditi i dalje. Nekad su te greške na razini zločina koji možda nismo htjeli napraviti. Nekad je riječ o pojedincima među nama koji su taj zločin htjeli napraviti, kaže Šlaus

ZAGREB, 26. rujna - Akademik Ivo Šlaus, saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, komentirao je za Vjesnik odnos Hrvatske i Haaga.

Njegov je stav i »uvjet broj jedan« da Hrvatska nipošto ne smije ostati izolirana već mora biti dio svijeta. Smatra da Hrvatska ne bi smjela biti opsjednuta primislima da je savršena i da nema boljeg.

»Hrvatska je ono što jest, na to trebamo biti ponosni, ali moramo priznati da smo napravili greške i da ćemo ih raditi i dalje. Nekad su te greške na razini zločina koji možda nismo htjeli napraviti. Nekad je riječ o pojedincima među nama koji su taj zločin htjeli napraviti«, ističe Šlaus te tvrdi da ono što vrijedi za Hrvatsku vrijedi i za svijet.

S druge strane, napominje, ni jedna svjetska institucija, kao ni Haag u ovom slučaju, nije savršena. »Daleko od toga. No mora nam biti jasno da nam Haag nije izvana nametnut, bez naše suglasnosti. Na nama je zato da tu instituciju izmijenimo, ali ne tako da im kažemo: "Ne, mi se s vama više nećemo igrati". To je najbedastija stvar koju možemo napraviti. Prije no što se rastanete od supruga, prvo ćete ga pokušati mijenjati.«

Akademik Šlaus navodi niz nesavršenih institucija u svijetu. »Napadamo Svjetsku banku. S pravom! Daleko od toga da je to dobra institucija. Ujedinjeni narodi? Držao sam predavanje o tome kako UN nije izvršio svoj zadatak 1991. godine. Zašto bi Haag bio iznimka? Nije. No na nama je da budemo aktivni, da im to kažemo. Najgori je način ako ih mislimo mijenjati tako da im kažemo: "Znate, mi smo savršeni". Jer, niti oni nas mogu imitirati niti smo mi zbilja savršeni!«

Šlaus smatra da je posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatska - promatrana kao totalitet građana - na neki način bila razočarana politikom, izgubila se kohezija i vjera u to da je politički proces pravi proces.

»U tome Hrvatska nije jedinstvena. Gledate li Ameriku, znanstvenici su vrlo visoko rangirani, dok političare, članove Kongresa, Amerika ne cijeni. Ako se to dogodi u Hrvatskoj, to je svjetski trend, nikome ništa. No, nama je potrebna politika kad dođu posebni trenuci. Je li Hrvatska u posebnom trenutku? Danas jest. Ne samo zbog činjenice da je general Bobetko optužen, već je općenito u posebnom trenutku jer je riječ o zemlji koja se, eufemistički, naziva tranzicijskom. Istodobno, ona je, zajedno s Amerikom i Kinom, u procesu održivog razvoja koji zahtijeva ne samo znanstveni nego i politički angažman.

Problem je što je za znanstveni angažman karakteristično da imate cijelo vrijeme pred sobom, a za politički morate nešto napraviti sad, u vrlo kratkom vremenu, ne poznavajući materiju do kraja i nemajući sve informacije«, kaže akademik Šlaus.

»U kineskom pismu simboli za krizu su opasnost i mogućnost. Stoga i u ovom teškom trenutku u hrvatskoj povijesti vidim specifične naznake za pozitivan pomak. Uz tu mogućnost, očita je naravno i opasnost«, zaključuje Vjesnikov sugovornik.

Mirela Lilek