Novi list: 28. 09. 2002.

RATNI POVJERENIK VLADE RH '91-'93, PODŽUPAN LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE '93-'97 I PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE HNS-a DR. DRAŽEN JURKOVIĆ: »GENERAL BOBETKO OPTUŽUJE«

Bobetko iznosi totalnu neistinu

Građani Gospića nisu, kako kaže Bobetko, »išli za vojskom«, nego su upravo oni bili vojska. Gospić su obranili Gospićani, a u kasnijoj fazi rata su nam u pomoć pristigle postrojbe iz drugih dijelova Hrvatske

Pročitavši tekst u novom broju tjednika »Globus« pod naslovom »General Bobetko optužuje« ostali smo zatečeni i šokirani izjavama generala Bobetka. U potpunosti uvažavajući, te cijeneći doprinos generala Bobetka stvaranju Hrvatske vojske, hrvatske države, te situaciju u kojoj se general nalazi, neshvatljivo nam je da general Bobetko za navodni zločin, optužuje lokalno stanovništvo i 118. domobransku pukovniju, koju su činili dragovoljci Domovinskog rata grada Gospića, te cijele Like. S obzirom da nam ovaj put doista nije ni do kakva politiziranja, jer u potpunosti shvaćamo težinu situacije u kojoj se nalazi cijela zemlja, citirat ćemo pojedine dijelove teksta.

Na str. 15 na pitanje novinara: »Što ste poduzeli kad ste saznali da su u akciji ubijani srpski civili«, Bobetko odgovara: »Jedino što sam mogao, smijenio sam Ademija i pukovnika Milu Kosanovića za čiju domobransku jedinicu sumnjam da je počinila zločine, pretpostavljao sam da bi moglo doći do zločina. Gospić je dugo bio na udaru četničkog topništva... Znao sam da će ako krenu za vojskom biti krvi...« Dalje, opisujući njegovo viđenje tadašnjeg stanja u Gospiću, Bobetko opisuje navodnu reakciju jednog čovjeka iz Gospića, kojemu su četnici silovali kćer i između ostalog navodi: »Ja ću što god bude, naći svoju žrtvu. Raspoloženje je među ljudima, dakle bilo i takvo. No, to se moglo suzbiti«. Također na sljedeće novinarsko pitanje »kako« Bobetko odgovara: »Tako da iz postrojbi koje izvode akciju isključite elemente osvete, dakle lokalno stanovništvo«. Iz ovoga je, nažalost, jasno da general Bobetko, spašavajući sebe, optužuje nas, lokalno stanovništvo i građane Gospića.

Od svega toga točno je to da je Gospić danima neprekidno od 31. kolovoza 1991. godine, pa sve do operacije »Medački džep« bio zvjerski svakodnevno tučen i granatiran. Povijesna je istina da su četničke jedinice počinile bezbrojne zločine na području Like, za koje nažalost do sada nitko od njih nije odgovarao, ali lokalno stanovništvo i građani Gospića nikada, niti u jednom trenutku, nisu počinili zločin. Isto tako Bobetko bi trebao znati da građani Gospića nisu, kako on kaže, »išli za vojskom«, nego su upravo oni bili vojska. Oni su činili okosnicu domobranske pukovnije koja je bila sljednica slavne 118. brigade, ali isto tako i 9. gardijske. To su uglavnom, u jednoj i u drugoj jedinici bili isti oni dragovoljci, koji su Gospić branili od samog početka 1991. godine. Ti ljudi nisu počinili niti jedan zločin, nego su upravo oni herojski branili svoj grad i cijelo vrijeme bili uz časne riječke, istarske brigade, te policiju, kičma obrane Like, a i Hrvatske. Govoreći o obrani Gospića Bobetko također iznosi totalnu neistinu, koja se nažalost počela u nizu slučajeva ponavljati kao povijesna istina. U svom odgovoru na jedno pitanje Bobetko kaže da je Norac sa šačicom ljudi obranio Gospić.

Uvažavajući izuzetan doprinos generala Norca u obrani Gospića jednom i za sva vremena hrvatska javnost treba znati povijesnu istinu, Gospić su obranili Gospićani, a u kasnijoj fazi rata su nam u pomoć pristigle postrojbe iz drugih dijelova Hrvatske, prije svega iz Rijeke i Istre, a ne Norac i šačica ljudi sa strane. Nametanje kolektivne odgovornosti bilo kome, a pogotovo lokalnom stanovništvu viteškog grada Gospića od strane bilo koga i u bilo koju svrhu je potpuno neprihvatljivo. Upravo ovaj intervju govori koliko je ovoj zemlji potrebno korektno pravosuđe, kako bi se svaki eventualni zločin pojedinačno procesuirao, a ne nametala kolektivna odgovornost lokalnom stanovništvu, kako to u slučaju Gospića čini general Bobetko. Nitko pojedinačno nije vredniji niti važniji od građana ove zemlje i ove države, i nitko građanima ove zemlje ne može nametati kolektivnu krivnju, te se poigravati sudbinom cijele zemlje ma kako se on zvao, reagira ratni povjernik Vlade RH 1991-1993, podžupan Ličko-senjske županije 1993–1997 i predsjednik Županijske organizacije HNS-a Ličko-senjske županije dr. Dražen Jurković.