Vlada je od Haaškog suda zatražila da joj se dopusti žalba na nalog za uhićenje i predaju generala Bobetka, a odgovor iz Haaga je li zahtjev zaprimljen može se očekivati u ponedjeljak/ Nakon toga slijedi prihvaćanje ili odbacivanje Vladina zahtjeva, a Sudsko vijeće koje o tome odlučuje nema propisani rok za donošenje odluke/ Ako odgovor bude pozitivan, Vlada može slati žalbu/ Postoje i tumačenja prema kojima je Haaški sud u stvari dio hrvatskog pravosuđa

Vlada je od Suda zatražila da joj se dopusti žalba na nalog za uhićenje i predaju generala Bobetka, a odgovor iz Haaga je li zahtjev zaprimljen može se očekivati u ponedjeljak. Na taj se potez Vlada odlučila jer takva žalba nije izričito dopuštena. Vladin zahtjev za interlokutornu žalbu ima utemeljenja u Pravilniku o postupku i dokazima Haaškog suda. Žalba se temelji na članku 54. i dopuni tog članka Pravilnika o postupanju i dokazima Haškog suda, gdje se govori o sudskim nalozima i nalozima za dostavu dokumenata koji se upućuju državama. Sudsko vijeće, koje o tome odlučuje, nema propisani rok za donošenje odluke. Ako Vijeće odluči pozitivno, sljedeći Vladin korak je uputiti Haaškom sudu žalbu na nalog za uhićenje i izručenje generala Bobetka.

Vladu su u namjeri da krene u Bobetkovu obranu prvi put podržale sve parlamentarne stranke u saborskoj raspravi u petak. Od Vlade i drugih institucija vlasti parlament traži da u međunarodnim odnosima i tijelima međunarodne zajednice brane pravednost i legitimitet obrambenog Domovinskog rata i oslobodilačkih akcija. Zahtijeva i da Domovinski rat brane i nadalje, procesuiranjem mogućih pojedinačnih ratnih zločina i zločina protiv humanitarnog prava počinjenih za vrijeme ili poslije Domovinskog rata, utvrđujući individualnu odgovornost počinitelja. Sabor je suglasan u tome da Vlada pred Ustavnim sudom pokrene postupak ocjene ustavnosti haaške optužnice protiv generala Bobetka i da Ustavni sud to učini u žurnom postupku.

Međutim, dužnosnici Haaškog suda tvrde da Hrvatska nema načina izbjeći Bobetkovo izručenje, te da ulaskom u pravni spor osporava suradnju sa Sudom. Premijer Ivica Račan i Vladini dužnosnici neprestano naglašavaju da suradnja s Haagom neće prestati, niti je ikad prestala. Vlada će ipak iskoristiti sve pravne mogućnosti u okviru pravila i Haaškog suda da bi osporila optužnicu protiv generala Bobetka, ali neće ulaziti u sukobe sa Sudom i međunarodnom zajednicom, jer bi to dovelo do sankcija. Račan je odbacio tvrdnje da bi se Hrvatskoj mogle dogoditi tzv. tihe sankcije, naglasivši kako bi međunarodna zajednica morala imati razumijevanja za Vladine poteze. No signali iz međunarodne zajednice uopće nisu puni razumijevanja - Vladu je na obvezu suradnje s Haagom, odnosno na obvezu izručenja Janka Bobetka ICTY-ju, upozorila i Velika Britanija i SAD, ali i Vijeće Europe. Treba napomenuti da postoje i tumačenja prema kojima je Haaški sud u stvari dio hrvatskog pravosuđa, jer je Hrvatska, kao članica UN-a, jedna od zemalja osnivačica Suda, pa bi to onda bilo »obično« prebacivanje slučaja sa suda na sud, ali ne i izručenje hrvatskog državljanina sudu neke druge zemlje.