Smiljko Sokol, predsjednik, Jasna Omejec, dopredsjednica, Petar Klarić, dopredsjednik, Marijan Hranjski, Mario Kos, Nevenka Šernhorst, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, suci su Ustavnog suda, udarna trinaestorica koju su Vlada i Hrvatski sabor ovlastili da brane nacionalne ustavne boje u sporu s Međunarodnim sudom u Haagu.

U ovom licemjernom prebacivanju političke odgovornosti izvršne i zakonodavne vlasti na pravni prostor Ustavnog suda, licemjernija je samo činjenica da članovi Vlade i Sabora znaju kako mišljenje Ustavnog suda ne obvezuje Haaški sud. Međunarodni sud u Haagu na temelju svog statuta i rezolucija Ujedinjenih naroda ima pravo prvenstva pred bilo kojim nacionalnim zakonodavstvom, i to vrlo dobro znaju Račan, Tomčić, Sanader, Pašalić, Budiša i ostala politička elita s Markova trga.

Skicirajmo u nekoliko površnih poteza, stoga, ljude koji će suditi o ustavnosti haaške optužnice protiv generala Janka Bobetka. To je prije i poslije svih Milan Vuković, pravnik koji je izjavio kako se u obrambenom ratu ne može počiniti ratni zločin, Vice Vukojević i Smiljko Sokol, ljudi koji pravo u određenim trenucima znaju i te kako podrediti dnevnopolitičkim interesima, ljudi koji su, kako je ustvrdio i Anto Nobilo, stručno-pravni arhitekti Herceg-Bosne. "To je tvorevina koju su u Haagu ocijenili 'rasističkom državom', jer po njezinim aktima nitko osim Hrvata nije mogao obnašati dužnosti", podsjeća Nobilo.

Nadalje, u Ustavnom sudu sjede osobe dokazane stroge desne političke orijentacije Ivan Mrkonjić i Marijan Hranjski. Hranjski je bio do 1999. državni odvjetnik zbog čije neaktivnosti i nisu procesuirani ratni zločini pred domaćim nacionalnim sudovima. Ivan Mrkonjić je pak bio pomoćnik ministra zdravstva Andrije Hebranga, kao i predsjednik Upravnog suda koji je svojedobno na čelu izborne komisije nasmijavao javnost.

Petar Klarić je redoviti profesor građanskog prava na Pravnom fakultetu, te je, uvjetno rečeno, konzervativne pravne orijentacije, dok Mario Kos u pravnim krugovima ima imidž čovjeka koji luta od konzervativne do moderne interpretacije prava. Emilija Rajić vuče za sobom hipoteku potpredsjednice Hrvatskog fonda za privatizaciju iz "nezgodnih" vremena, ali je cijenjena kao vrsni poznavatelj prava. Tu je i Željko Potočnjak, stručnjak za radno-socijalno pravo, te Agata Račan, Jasna Omejec, bivša članica LS-a, i Ivan Matija, bivši član SDP-a, koji imaju imidž politički lijevo orijentiranih osoba.

Iz ovakvog se sastava može zaključiti kako ne bi bilo veliko iznanađenje da Ustavni sud ocijeni haašku optužnicu protiv Janka Bobetka neustavnom, naravno, ako suci za početak procijene da taj sud ima pravo davati mišljenje o ustavnosti haaške optužnice. Podsjećamo, Ustavni bi sud mogao "oboriti" haašku optužnicu jedino zbog toga što se akcija Medački džep, kako to Vlada i Sabor interpretiraju, u optužnici proglašava nelegalnom i nelegitimnom vojnom operacijom. To u haaškoj optužnici nigdje ne piše, već samo stoji da su "tijekom akcije počinjena teška kršenja međunarodnoga humanitarnog prava".

U Vladi smatraju kako je dio članka optužbe koji govori o "planiranju" progona srpskih civila neustavan, no većina pravnika tvrdi kako ta točka optužnice nije neustavna, ali da ju je lako pobiti na Haaškom sudu. No, ako Ustavni sud donese odluku o neustavnosti optužnice, tek tada će se Vlada Ivice Račana naći na tankom ledu, jer će morati (pod uvjetom da Vlada uvaži mišljenje Ustavnog suda) Haagu dati konačnu odbijenicu. A svi znamo što to znači.