SARAJEVO, 1 listopada - Četiri dana pred izbore u Bosni i Hercegovini jasno je da će ovo vjerojatno biti najneizvjesniji izbori do sada, i krajnje je neizvjesno tko će nakon 5. listopada biti u prilici formirati izvršnu vlast na državnoj i entitetskoj razini, te u deset županija u Federaciji BiH.

Naime, prema nizu istraživanja raspoloženja birača koja je od veljače provodio NDI, rezultati izbora će biti vrlo tijesni kada je riječ o podršci koju će dobiti tzv. nacionalne stranke na jednoj strani, odnosno stranke sada vladajuće Alijanse za promjene.Primjerice, prema završnom istraživanju NDI, provedenom između 20. i 27. rujna na uzorku od 1600 intervjuiranih, u kategoriji opredijeljenih birača, na državnoj razini najveću podršku ima SDP (15 posto), ispred SDS-a (13 posto), SDA i Stranke za BiH (po 11 posto), SNSD-a i koalicije predvođene HDZ-om (po 9 posto). Među strankama koje se natječu za mjesta u Parlamentu Federacije BiH, po ovom istraživanju, vodi SDP s 22 posto podrške, ispred Stranke za BiH (20 posto), SDA (18), HDZ-ove koalicije (17), Bosanske stranke i Ekonomskog bloka Radom za boljitak (po 5 posto), a izborni prag mogla bi još preći Zubakova NHI s 3 posto.

Na izborima za narodnu skupštinu Republike Srpske najviše glasova mogao bi dobiti SDS koji podržava 35 posto anketiranih, a među favoritima su i Dodikov SNSD (23 posto), PDP aktualnog premijera Mladena Ivanića (13 posto), Srpska radikalna stranka (7 posto) i Socijalistička partija RS (5 posto).

Dakle, jasno je da nitko samostalno neće moći formirati vlast, a važnu ulogu ponovno bi mogla imati Silajdžićeva Stranka za BiH, posebno u Federaciji od nje će zapravo zavisiti tko će formirati izvršnu vlast. Vrlo utjecajna mogla bi postati i najjača od malih stranka, BOSS Mirnesa Ajanovića.

S druge strane, kandidati nacionalnih stranaka vjerojatno će biti izabrani u predsjedništvo BiH, barem kada je o srpskom i hrvatskom članu toga tijela riječ. Naime, u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva i dalje najveću potporu uživa Haris Silajdžić (26 posto), ispred kandidata SDP (Alija Behmen) i SDA (Sulejman Tihić). Veliku prednost među kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva i dalje ima Dragan Čović (HDZ), a slično je i sa SDS-ovim kandidatom za srpskog člana kolektivnog šefa države, usprkos određenom padu podrške Mirku Šaroviću, u odnosu na ranija istraživanja. Među opredijeljenim biračima, osam dana pred izbore, ta je podrška iznosila 33 posto, u odnosu na 38 posto sredinom rujna.

Na ishod izbora bitno će utjecati i to koja će pitanja biti najvažnija za birače prilikom odlučivanja za koga će glasovati, hoće li to biti pitanja kakva su otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje socijalne i zdravstvene zaštite, borba protiv korupcije i slično, ili zaštita nacionalnih interesa.

Inače, u samoj završnici predizborne kampanje, stranke nastoje ispraviti eventualne ranije greške i sakupiti dodatne bodove. Među predizborne poteze sigurno se može ubrojiti otvaranje samo jedne trake prve dionice autoputa između Sarajeva i Zenice, obećanja isplate mirovina, pa i puštanje iz pritvora pet bivših visokih obavještajnih i policijskih dužnosnika osumnjičenih za formiranje (protu)terorističkog kampa na Pogorelici.

Alenko Zornija