Navodno bi deblji kraj u slučaju da Krešimir Tomljenović, Zvonimir Brajković i Nikola Šutić odluče sa sebe skinuti sumnju mogao izvući general Davorin Domazet Lošo koji je 1993. obnašao dužnost načelnika Obavještajne uprave Glavnog stožera HV-a

ZAGREB — Poručnik HV-a Krešimir Tomljenović bio je u vrijeme operacije Medački džep član vojno-obavještajne službe Glavnog stožera Hrvatske vojske; brigadir HV-a Zvonko Brajković tada je obnašao dužnost dozapovjednika 9. gardijske brigade koja je bila glavna snaga u akciji Medački džep; natporučnik HV-a Nikola Šutić, danas zapovjednik postrojbe za atomsko-biološko ratovanje ABKO te je 1993. bio glavni inženjerac 9. gardijske.

Podsjetimo, Vlada RH je prije desetak dana potvrdila da su istražitelji Haaškog suda održali samo informativne razgovore s trojicom bivših pripadnika HV-a, danas civila, u vezi s oslobodilačkom akcijom u Medačkom džepu tijekom koje su počinjeni ratni zločini. Međutim, "Nacionalovi" izvori tvrde suprotno i navode da se radi o aktivnim pripadnicima HV-a koji su u vrijeme akcije Medački džep bili niže rangirani časnici, te da su pozvani u svojstvu osumnjičenih.

Bila bi to svojevrsna promjena "taktike" glavne tužiteljice Carle del Ponte koja je do sada imala običaj sumnjičiti i optuživati samo najviše časnike, dok su niže rangirani časnici i obični vojnici bili "prepušteni" procesuiranju nacionalnih sudova. Moguće je kako su u Haagu sada nezadovoljni kvalitetom suđenja nižim časnicima i vojnicima, koje se u Hrvatskoj provodi za ratne zločine.

No jednako tako je moguće da je pozivanje na razgovor trojice časnika HV-a u svojstvu osumnjičenika bio samo jači pritisak na njih da se obrane prebacujući odgovornost na druge, visoke časnike. Tada bi umjesto haaških osumnjičenika za ratne zločine postali haaški svjedoci. Navodno bi deblji kraj u slučaju da Tomljenović, Brajković i Šutić odluče sa sebe skinuti sumnju mogao izvući general Davorin Domazet Lošo koji je 1993. obnašao dužnost načelnika Obavještajne uprave Glavnog stožera HV-a. Nije isključeno da osumnjičeni postane i Mladen Markač, tadašnji zapovjednik specijalnih postrojbi MUP-a koje su sudjelovale u akciji.

Osim informativnih razgovora koje su obavili s velikim brojem hrvatskih časnika, vojnika i civila, te optužbi koje je protiv hrvatskih časnika u slučaju Medački džep Haaškom sudu uputila SR Jugoslavija, optužba protiv hrvatskih časnika, uključujući generala Janka Bobetka i generala Rahima Ademija, mogla bi se temeljiti i na svjedočenjima kanadskih pripadnika tadašnjeg UNPROFOR-a koji su tada "pokrivali" to područje.

"... Stopforda je ovakav odgovor razljutio. Došao je na 25 metara od hrvatskih položaja, zastao i prisustvovao spektaklu smrti. Većina zaselaka bila je buktinja, kao da se radi o paklenoj sceni. Kroz plamen su se čuli pucnji i pijani smijeh. Jedan je Hrvat izašao iz kuće i sasvim pijan prišao Stopfordu. Iz zgrade se čulo vrištanje neke mlade djevojke. Na glavi pijanog vojnika bile su krvlju poprskane ženske gaćice. Kanađanin je iskoračio naprijed i otkočio sigurnosni otponac na strojnici. Tresući se od frustracije i bijesa, Stopford je želio ubiti Hrvata tako snažno da se to osjećalo u zraku. Silovatelj se nasmijao, bacio svoj 'kalašnjikov' i podigao ruke u zrak — sada posve praznih, osim odjeće koju je držao. Likvidirati ga, bilo bi hladnokrvno ubojstvo i Stopford to nije mogao učiniti. Dok se lagano kretao unatraške, mogao je čuti kako se hrvatski vojnik smije", jedno je od "crnih" svjedočenja kanadskih vojnika.

Podsjetimo ovom prilikom kako je dr. Franjo Tuđman, sudeći prema stenogramima iz Predsjednikova ureda, iznimno oštro i bijesno reagirao kada je čuo što se dogodilo u Medačkom džepu i da je od podređenih tražio hitno smjenjivanje odgovornih i istraživanje čitavog slučaja. Međutim, Bobetko je smijenio Rahima Ademija i Milu Kosovića, zapovjednika Domobranske bojne, dok Vojna policija pod nadzorom Ministarstva obrane i obavještajna služba Glavnog stožera nisu, bar prema dostupnim podacima, proveli istražni postupak koji bi rezultirao kaznenom prijavom Državnom odvjetništvu.