SARAJEVO — U subotu 5. listopada građani Bosne i Hercegovine, četvrti put nakon rata u toj zemlji, izaći će na birališta kako bi odlučili o novom sastavu državnog Predsjedništva i Parlamenta, entitetskih parlamenata i skupština deset županija unutar Federacije te o predsjedniku Republike Srpske. Nešto više od dva milijuna i 300 tisuća registriranih birača imat će se priliku opredijeliti između gotovo sedam tisuća kandidata iz 52 političke stranke i nekoliko manjih koalicija. Izborno povjerenstvo najavilo je kako će prvi preliminarni i neslužbeni rezultati izbora biti poznati najranije u nedjelju navečer.

Ovogodišnji izbori u BiH unaprijed su proglašeni najvažnijima od potpisivanja daytonskog sporazuma jer će se prvi put birati zakonodavna i izvršna vlast u državi i entitetima čiji će mandat biti četiri godine. Posljednje prognoze izbornih rezultata pokazuju kako će ovoga puta najvjerojatnije uslijediti prešutna kohabitacija stranaka s nacionalnim predznakom i onih koje se smatraju umjerenim odnosno multietničkim. Kandidati Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Mirko Šarović i Dragan Čavić sigurni su pobjednici u utrci za srpskog odnosno hrvatskog člana Predsjedništva BiH, dok će Bošnjake najvjerojatnije predstavljati Haris Silajdžić, lider Stranke za BiH (SBiH) koja se smatra umjerenom.

Istraživanje koje je samo pet dana uoči izbora proveo američki Nacionalni demokratski institut (NDI) pokazuje, međutim, kako je Socijaldemokratska partija (SDP) Zlatka Lagumdžije najjača stranka na državnoj razini kao i u Federaciji BiH. Izvjesno je kako SDP uz SBiH i potporu nekoliko manjih stranaka ima dobre izglede zadržati vlast u Federaciji BiH, dok će uspostava izvršne vlasti na državnoj razini biti kompliciranija jer će zahtijevati suradnju stranaka iz Republike Srpske koje su bliske SDS-u, poput Partije demokratskog progresa (PDP) entitetskog premijera Mladena Ivanića.

U srpskom entitetu sve je izvjesnija obnova postojeće vladajuće koalicije kojoj je formalno na čelu Ivanić, a SDS u vlasti sudjeluje preko svojih "izvanstranačkih stručnjaka". No kakva god nova izvršna vlast bude, ona će predstavljati veliki korak naprijed u odnosu na dosadašnje stanje. Temeljem ustavnih promjena koje je "izgurala" vladajuća Alijansa za promjene uz potporu bivšega visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, nove entitetske vlade morat će biti istinski multietničke. Polovica ministarskih mjesta i u Republici Srpskoj tako će pripasti Bošnjacima i Hrvatima, a isti slučaj bit će sa Srbima odnosno Hrvatima u Federaciji BiH.

Uoči održavanja izbora predstavnici međunarodne zajednice, uključujući tu i američkoga državnog tajnika Colina Powella te britanskog ministra vanjskih poslova Jacka Strowa, pozvali su birače u BiH prije svega da izađu na birališta te da svojim glasom pomognu nastavak započetih političkih i gospodarskih reformi. Aktualni visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown na učestala novinarska pitanja koga podupire međunarodna zajednica odgovarao je kako ne postoje favorizirane stranke niti političari, nego se traže reformski programi.

Američki veleposlanik u BiH Clifford Bond u četvrtak je, međutim, uputio puno jasniju poruku. Većina dnevnih listova u toj zemlji objavila je intervju u kojem američki diplomat manje-više otvoreno poručuje kako se neće dopustiti da nacionalisti ponovo preuzmu vlast u BiH. "Nacionaliste u vladama u BiH europski i međunarodni partneri ne bi smatrali legitimnima. Jednostavno, ne bi se imalo povjerenja u rad s takvim partnerima", kazao je Bond, kako ga citira "Dnevni avaz". Takvu izjavu treba shvatiti ozbiljno jer je 2000. godine samo zahvaljujući izravnom američkom pritisku spriječeno postavljanje ministara koji su istodobno članovi SDS-a. Bondov prethodnik u BiH Thomas Miller odigrao je prije dvije godine ključnu pregovaračku ulogu kako na tom planu, tako i pri uspostavi savezništva koje je okupilo deset stranaka predvođenih SDP-om i SBiH.