ZAGREB — Ustavnom sudu RH sljedeći tjedan bit će upućen zahtjev za ocjenu ustavnosti haaške optužnice protiv generala Janka Bobetka, a daljnje korake prema Međunarodnom sudu za ratne zločine Vlada će poduzeti tek nakon očitovanja Tužiteljstva na ranije podneseni zahtjev za podnošenjem interlokutorne žalbe na nalog za uhićenje, kao i na zahtjev za preispitivanje odluke kojom je optužnica postala pravomoćna.

Posljednje izjave glavne tužiteljice ICTY-ja Carle del Ponte o tome da se Bobetko mora pojaviti pred sudskim vijećem i izjasniti o optužnici, te usporedbe sa slučajem Biljane Plavšić koja se o navodima optužnice očitovala videolinkom, ponovno su u javnosti otvorile pitanje zašto to isto ne bi bilo moguće i u Bobetkovu slučaju. Vladin pravni zastupnik, zagrebački odvjetnik Goran Mikuličić ističe kako je Biljana Plavšić prva haaška optuženica koja se o krivnji izjasnila tim putem, a njegov je stav da bi isti model mogao biti primijenjen na Janka Bobetka. Svoje teze Mikuličić temelji na nepostojanju članka u Statutu Haaškog suda koji zabranjuje izjašnjavanje o optužnici videovezom. Vladin opunomoćenik smatra da se ono što haaškim propisima nije zabranjeno, ne može ocijeniti neprimjenjivim u praksi.

Goran Mikuličić se pozvao i na slučaj Zlatka Aleksovskog, čije je izručenje zbog lošeg zdravstvenog stanja bilo odgođeno. Kako se Aleksovski u to vrijeme liječio u zatvorskoj bolnici, ministar pravosuđa uputio je molbu ICTY-ju za odgodu izručenja, da bi nakon šest mjeseci Tužiteljstvo angažiralo liječnike s Kraljevske klinike u Amsterdamu, koji su doputovali u Hrvatsku kako bi pregledali optuženika.

Što se tiče najavljenog Vladina zahtjeva za ocjenu ustavnosti haaške optužnice, koji će biti upućen Ustavnom sudu, treba istaknuti da iz Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-ja, koji propisuje da "obveze izvršavanja naloga za uhićenje imaju prevagu nad svim pravnim preprekama predaji ili transferu optuženika ili svjedoka do ICTY-ja koje postoje u nacionalnom zakonodavstvu", proizlazi da ocjena Ustavnog suda neće imati nikakvog utjecaja na odluke Tužiteljstva, kao i da je taj korak isključiva stvar Hrvatske. Ili, bolje rečeno, stvar unutarnjopolitičkih odnosa, jer ocjena Ustavnog suda praktično ne zadire u odnos hrvatske Vlade i Tribunala.

Bobetkov branitelj Bosiljko Mišetić pomalo je skeptičan po pitanju ishoda pravnog spora u koji se Vlada upustila s Haagom u slučaju optuženog generala. On nam je kazao kako i dalje podržava Vladina nastojanja za ukidanjem odluke o pravomoćnosti optužnice, ali ne vjeruje u iskrene interese izvršne vlasti da se Bobetko proglasi nevinim, već smatra da se u Bobetkovu slučaju na neki način radi o predizbornoj kampanji.

Uloga branitelja, međutim, počinje tek nakon svih poteza koje će poduzeti hrvatska Vlada, jer ona odlučuje o provođenju haaških zahtjeva. O pitanju procesne sposobnosti, odnosno o tome može li se Janko Bobetko zbog zdravstvenog stanja braniti pred vijećem Haaškog suda ili ne, može se raspravljati tek nakon što se u čitav predmet uključi domaći sud, kojem bi tada Bobetkovi branitelji trebali predočiti potrebnu dokumentaciju.

Tina DISOPRA