Slobodna Dalmacija: 12. 10. 2002.
DIPLOMATSKI IZVOR U VLADI DANSKE, ZEMLJE KOJA PREDSJEDA EUROPSKOM UNIJOM, UPOZORAVA
Približavanje Hrvatske EU-u došlo je u pitanje
ZAGREB/BRUXELLES/KOPENHAGEN — Diplomatski izvor u danskoj vladi, zemlji koja trenutno predsjeda Europskom unijom, u petak je Slobodnoj Dalmaciji potvrdio da suradnja Hrvatske s Haaškim sudom nema alternativu. Naš izvor, izuzetno dobro upućen u situaciju, tvrdi da, premda u Banskim dvorima u Zagrebu naglašavaju da hrvatska Vlada surađuje sa Sudom u Haagu, Europska unija u to nije pretjerano sigurna. On naglašava da je Vijeće ministara Europske unije još ranije izrazilo zabrinutost zbog nedostatka suradnje naše zemlje s Haagom, a o tome je, dodaje, bilo riječi i tijekom nedavnog posjeta hrvatskog šefa diplomacije Tonina Picule Kopenhagenu.
U vezi s uručivanjem demarša, naš izvor u Danskoj tvrdi da je Europska unija vrlo jasna; suradnja s Haagom nije obveza samo Hrvatske, nego i ostalih država u regiji, i stoga službeni Zagreb nije jedini ili izolirani slučaj koji bi se trebao ponašati po drukčijim pravilima od ostalih. Na naš upit jesu li točne informacije da bi Europska unija mogla krenuti u zamrzavanje statusa Hrvatske, kada je riječ o približavanju Bruxellesu, diplomatski izvor naglašava da Sporaz
um o stabilizaciji i pridruživanju, temeljni dokument kada je u pitanju odnos Hrvatske i EU-a, još nije stupio na snagu jer nije ratificiran u svim zemljama članicama europske petnaestorice. Međutim, moglo bi se očekivati, nagađa naš sugovornik, da bi parlamentarne rasprave u zemljama EU-a koje još nisu ratificirale taj dokument mogle ići u pravcu po kojem bi upravo suradnja Hrvatske i Haaga izbila u prvi plan.Iako Haag izravno nema veze s tim sporazumom, posredno bi hrvatska nesuradnja i te kako mogla utjecati na odluku parlamentaraca o tome hoće li dignuti ruku za ili protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Hrvatskom.
Trenutačna situacija, nastavlja naš izvor, mogla bi tu imati veliku važnost jer se radi o političkoj odluci. No, cijeli "haaški slučaj" doći će do punog izražaja u trenutku kada Hrvatska bude podnijela službenu kandidaturu za članstvo, a domaći vlastodršci najavili su da će to učiniti početkom iduće godine. Ako se do tada situacija ne promijeni, odnosno ako Hrvatska ne udovolji haaškim traženjima, vrlo je moguć scenarij da bi mogla ugroziti svoje približavanje Europskoj uniji, odnosno da bi zbog suradnje s Haagom bila "na čekanju".
Iako se nakon uručivanja demarša premijeru Ivici Račanu govorilo o tome da bi Europska unija mogla donijeti odluku o suspenziji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, takav je razvoj događaja malo vjerojatan. Pritisci su veći nego što se očekivalo, priznaju pak domaći diplomati, uspoređujući sadašnju situaciju s onom iz doba HDZ-ova odbijanja da prihvati haaške uvjete, no Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nije moguće suspendirati jer još nije niti stupio na snagu.
Poruke iz Europske unije predstavljaju jasno upozorenje koje bi, ako se oživotvori u praksi, moglo djelovati u pravcu da se odrazi na gospodarske odnose Hrvatske i zemalja EU-a, odnosno ponovno vraćanje carine, što bi za našu zemlju bilo vrlo problematično, znajući da gotovo 60 posto hrvatskog izvoza ide upravo u zemlje europske petnaestorice.
Zbog ovakvog razvoja događaja, komentar smo potražili i u Bruxellesu, centrali Europske komisije. Glasnogovornik povjerenika za vanjske poslove Chrisa Pattena, Gunnar Wiegand, kazao nam je da službeni Bruxelles vrlo pažljivo prati situaciju i da su s njom upoznate sve zemlje članice.
- Puna suradnja s Haaškim sudom predstavlja kamen temeljac procesa stabilizacije i pridruživanja – kratko nam je kazao Wiegand i dodao da službeni Bruxelles pomno prati kako će najnovije probleme riješiti Haag i Zagreb. No, on nije bio spreman davati bilo kakve druge komentare ili procjene.
Bisera LUŠIĆ