Nakon sastanka u Banskim dvorima, gdje su premijer Ivica Račan i vanjskopolitički ministar Tonino Picula na dugo i detaljno pred veleposlanicima zemalja Europske unije govorili o situaciji u kojoj se Hrvatska našla zbog slučaja generala Janka Bobetka, strani su diplomati, notesa punih bilježaka i hrvatskih argumenata, o tome požurili obavijestiti svoje centrale. Doduše, Račan i Picula nisu ovoga puta kazali ništa spektakularno novo, podcrtali su još jednom da Hrvatska nije odustala od suradnje s Haagom, ali da isto tako nije odustala ni od pravne bitke kojom želi pobiti one dijelove optužnice protiv generala Bobetka koje smatra potpuno neodrživima.

Kada su odslušali Račanove riječi, diplomati predstavnici zemalja Europske unije nisu ništa posebno željeli komentirati, već su ponovili da Hrvatska mora surađivati s Haagom, iako su neki od njih iza zatvorenih vrata Račanova kabineta kazali da i te kako imaju razumijevanja za situaciju u kojoj se Hrvatska našla. No, imaju li i njihovi šefovi razumijevanja za haaške patnje Lijepe naše, pokazat će idući sastanak Vijeća ministara dogovoren za ponedjeljak u Luksemburgu, kada će šefovi europskih diplomacija, među ostalim, na dnevnom redu imati i Hrvatsku. Baš zbog toga Račan je taktički želio odigrati potez prije luksemburškog sastanka, pozivajući strane veleposlanike u Banske dvore kako bi tako, posredno, još jednom prenio hrvatske stavove i poruke da naša zemlja ne odustaje od suradnje, ali ne baš pod ovakvim uvjetima na koje se Carla del Ponte odlučila.

Prve poruke iz Londona, otkazivanje ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dovoljno su jako upozorenje za Hrvatsku, a premda u Zagreb stižu različite izjave iz drugih europskih metropola o tome hoće li ili ne Hrvatska biti gurnuta iz prvih vagona integracijskog vlaka u neki drugi razred ili će joj u onoj toliko spominjanoj regati vjetar političkih sankcija polomiti jedra, još uvijek ne postoji jedinstven stav Europske unije o "slučaju Hrvatska". Kada bi i ostale zemlje krenule britanskim putem, situacija bi za Hrvatsku preko noći postala katastrofalna.

Zaključci Vijeća ministara o Hrvatskoj stvarno stanje stvari će zato do kraja pojasniti: ministri će uputiti jasnu poruku što misle o tome surađuje li Hrvatska s Haagom ili ne, kako će se slučaj Bobetko odraziti na napredovanje Hrvatske prema Bruxellesu i koje su moguće posljedice koje će službeni Zagreb, ali i cijela zemlja snositi ako general Bobetko odluči odbiti svoje očitovanje o haaškoj optužnici. Takva odluka europske diplomacije bit će presudna u trenutku kada glavna tužiteljica Carla del Ponte stigne u Zagreb, idućeg tjedna, a intonacija zaključaka iz Luksemburga pokazat će je li u prednosti Haag ili Zagreb.

Nakon nekoliko krugova konzultacija sa stranim veleposlanicima Račanova Vlada sa zebnjom i nervozom čeka odluku iz Luksemburga. Prije točno godinu dana, upravo je tamo potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Samo godinu poslije taj isti dokument - na koji je Hrvatska s puno dobrih razloga bila ponosna smatrajući ga temeljnim korakom u priključivanju Europi - stavlja se pod znak pitanja.