SARAJEVO, 21. listopada - Težak izborni poraz uzdrmao je redove SDP-a, donedavno najjače političke stranke u BiH, i sve je vjerojatniji potpuni raskol unutar ove stranke. Izvanredni kongres SDP-a održat će se 23. studenoga, a sjednica Glavnog odbora stranke, održana u subotu, potvrdila je da Zlatko Lagumdžija kojega mnogi označavaju kao glavnog krivca za izborni debakl neće tako lako odstupiti s vodeće pozicije u stranci.

Dapače, SDP-ov Glavni odbor izglasao je uvjerljivom većinom, 67 naspram 11, povjerenje Lagumdžiji, no čini se da je ovo glasovanje tek vješt taktički potez aktualnog predsjednika, koji je i prije početka mogao biti siguran u rezultat izjašnjavanja o povjerenju, budući da je na ključne stranačke dužnosti već ranije »instalirao« sebi odane ljude.

O dubini podjela u SDP-u svjedoči činjenica da su ostavke podnijeli ili ponudili neki od najutjecajnijih socijaldemokrata: Selim Bešlagić, Sejfudin Tokić, Ivo Komšić, Tatjana Ljuić-Mijatović, Nijaz Skenderagić, Esad Zgodić i Bogić Bogićević.

Tu je i osnivač stranke Nijaz Duraković koji je praktično isključen iz SDP-a, nakon što je Glavni odbor usvojio tumačenje članka 13. stranačkog statuta kojim se definira da je time što se našao na listi druge stranke, Silajdžićeve Stranke za BiH, Duraković prekršio Statut i istupio iz SDP-a BiH. »Ovo je ponovno montirani proces u režiji Zlatka Lagumdžije«, prokomentirao je Duraković zbivanja na sjednici Glavnog odbora.

Kritike nisu štedjeli ni drugi nezadovoljnici aktualnim zbivanjima u stranci. Nijaz Skenderagić tako tvrdi da za izborni fijasko najveću moralnu i objektivnu odgovornost snose predsjednik i Predsjedništvo SDP-a i logično je da oni podnesu ostavke. Lagumdžijinu ostavku tražio je i glavni tajnik SDP-a Miro Lazović, koji je za sarajevski Dnevni avaz objasnio ovaj svoj potez: »Svjestan sam da je trenutno stanje u stranci nezadovoljavajuće kako zbog izbornih rezultata tako i zbog načina vođenja stranke. Kako se taj proces ne bi pretvorio u definitivni rascjep SDP-a, smatram da bi ostavka predsjednika kao najodgovornijeg čovjeka te jednog potpredsjednika i mene, što sam zamislio kao kolateralnu štetu, smirila tenzije u stranci i uspjela amortizirati daljnje podjele, a u takvim prilikama i Kongres bi se održao u daleko mirnijoj i politički zdravijoj atmosferi«.

Potpredsjednik SDP-a Sead Avdić tvrdi da u SDP-u nema frakcija, nema izmišljenog projekta smjenjivanja predsjednika, već se radi o sukobu mišljenja unutar stranke između onih koji su za unutarstranačku demokraciju, te moralnu i političku odgovornost za neuspjehe, i one koji su protiv toga. »Nažalost, na ovoj drugoj strani trenutno se nalazi i aktualni predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija«.

Sasvim pojednostavljeno govoreći, u SDP-u BiH trenutno postoje dvije struje, jedna koja želi da Lagumdžija ode, a s njim i način na koji je vodio stranku. Na drugom polu su oni koji Lagumdžiju bezrezervno podržavaju. S obzirom da je kao stranački menadžer s izuzetno širokim ovlastima vodio stranku, jasno je da Zlatko Lagumdžija snosi najveću odgovornost i za njezin izborni neuspjeh. A taj neuspjeh nije bitan samo zbog sudbine stranke, već i zbog činjenice da je debakl SDP-a omogućio uspjeh nacionalnim strankama i možda za dulje razdoblje odredio smjer kojim će Bosna i Hercegovina ići.

Osobno izuzetno nepopularan, prije svega zbog svoje arogancije i stila ponašanja neprimjerenog bosanskim prilikama, Lagumdžija tvrdoglavim odbijanjem da se povuče potvrđuje još jednu crtu svoga karaktera. Ukoliko se čak i uspije održati na čelu stranke, to će ugroziti mogućnost SDP-a da stvori koalicije i formira vlast na onim razinama gdje je to moguće, jer većina ključnih stranaka kojima bi SDP mogao biti partner ne želi savezništvo sa SDP-om dok mu je Lagumdžija na čelu. Niti jedan pojedinac nije važniji od budućnosti stranke i budućnosti socijaldemokracije u BiH, tvrde Lagumdžijini oponenti.

Alenko Zornija