Presedan, što se tiče dosadašnje prakse Haaškog suda (da jedna država osporava pravnu stranu optužnice), nastavljen je i svojevrsnim pravnim iznenađenjem da se navodi iz dviju hrvatskih žalbi preispituju pred Žalbenim vijećem koje je posebno za to i osnovano. Vijeće, bez obzira kad, može pobiti optužnicu, može zatražiti od tužiteljice da iz dokumenta izbaci političke kvalifikacije, a može i potvrditi optužnicu, odbaciti hrvatske žalbe i nalog za uhićenje i izručenje učiniti trenutno izvršnim. Baš zato što je od mogućih ishoda samo jedan do kraja povoljan i za Hrvatsku i za Bobetka, a ostala dva zadržavaju Bobetka u statusu optuženika kojeg valja izručiti Sudu, čekanje je doba nervoze.

Ni Ustavni sud Hrvatske, kojem je Vlada dostavila specifičan dokument, ni ustavnu tužbu ni zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, također nema neki precizni rok. Posebno stoga što je prema Vladi iz Ustavnog suda otišao i zahtjev za pravnom dokumentacijom države i dokumentacijom »zakonodavstva "Krajine"«. Usporedbom tih dviju skupina propisa moguće je odgovoriti na molbu iz Vladina podneska: kakav je ustavnopravni aspekt oslobodilačkih akcija Hrvatske vojske, posebice akcije »Medački džep«.

U podnesku Ustavnom sudu Vlada je pitala »je li akcija koju su Oružane snage Republike Hrvatske provele u dijelu okupiranog teritorija, dakle akcija "Medački džep", bila u suprotnosti sa zadaćama, ovlastima i obvezama« državne vojne sile.

Hrvatska ni za posjeta Carle del Ponte nije dobila rok kad optuženom generalu mora uručiti optužnicu. Istina, diplomatskim rječnikom rečeno, najbolje bi bilo odmah, ali... Ako je premijer Račan, tijesnim rezultatom, i dobio pravnu bitku s tužiteljicom, preostaje mu dobiti rovovski rat unutar Hrvatske. Dakle, naći način da se generalu uruči optužnica, u pogon stavi ovdašnje pravosuđe (Županijski sud u Zagrebu, sud mjesne nadležnosti), a oboljelom generalu, odlaskom u bolnicu, pruži kvalitetnija zdravstvena zaštita od one koju ima u svom domu na Tuškancu.

Uručena optužnica bila bi, pravno gledano, korak do rješenja krize. Kad bi Bobetko mirno primio optužnicu, ne bi bilo policijskog uredovanja oko bolesna čovjeka pri uhićenju i izručenju. A za jedno i drugo, odluči li Žalbeno vijeće tako, nikakva odgoda ne dolazi u obzir.

Za to vrijeme, stručnjaci okupljeni oko Vladina savjeta ubrzano pripremaju potrebnu dokumentaciju za svaku od mogućih situacija u trenutku kad stignu odluke Žalbenog vijeća u Haagu, Ustavnog suda u Zagrebu i liječničkog konzilija na Tuškancu. Ako na prve dvije institucije premijer ne može utjecati, uspjeh u odnosima s Bobetkom i njegov pristanak na bolničko liječenje smanjili bi i napetosti u vezi s prva dva mjesta odlučivanja. Posebno ako njihovo vrijeme odlučivanja potraje.

Prvo, unatoč strogim odredbama o uhićenju i transferu optuženika (odredbe 55. do 59. bis Pravilnika o postupku i dokazima pred MKS-om), pripremna se strategija gradi na odredbi 65. bis tog pravilnika. U točki (A), paragraf (ii), na statusnoj se sjednici razmatra stanje slučaja, ali i tjelesno i duševno zdravlje optuženika. Iz te odredbe pak u Bobetkovu slučaju otpadaju svi elementi prisile pri uhićenju i transferu do Suda. A statusna sjednica, uz tolike presedane dosad, mogla bi biti i izuzetkom iz dosadašnje prakse: da se, zbog teškog oboljenja optuženika, kontakt Suda i Bobetka obavi tehničkim putem.

Hrvatske pravne namjere su, s obzirom na to da se Bobetko zapravo i nije pojavio u sporu, s jedne strane izboriti što povoljniji start u postupak (ne ukine li Žalbeno vijeće optužnicu Carle del Ponte). S druge strane, namjerava se voditi bitka za presedan koji bi omogućio Bobetku da u procesu sudjeluje tehničkim posredovanjem (tzv. videoveza već primijenjena na Sudu).