Ako budu isključeni iz HSLS-a, članovi osječko-baranjskog Županijskog vijeća razmišljaju o nastavku političkog djelovanja u nekom drugom organizacijskom obliku te su otvoreni za suradnju s drugim strankama. Ne isključuju ni mogućnost tješnje suradnje s Librom, strankom na čijem je čelu Jozo Radoš / Dražen Budiša pomalo je svjestan negativnog imidža koji mu donose pripadnici tvrde struje kojom se svojevoljno okružio

ZAGREB, 29. listopada - Nakon sastanka Županijskog vijeća HSLS-a, u ponedjeljak u Osijeku, jasno je da će članovi tog ogranka - bar oni koji su podržali odluku o samostalnom djelovanju - biti izbačeni iz stranke. To je neslužbeno potvrđeno u utorak u središnjici HSLS-a u Zagrebu. No, članovi osječko-baranjskog vijeća, koje predvodi Vilim Herman, po njegovim se riječima još smatra članovima HSLS-a. Herman tvrdi da je osječko-baranjski ogranak od središnjice zahtijevao samo malo više samostalnosti što, smatra, nije protivno stranačkom statutu. Ako predsjednik HSLS-a Dražen Budiša zatraži da ih se izbriše iz članstva stranke, Herman se kani pozvati na statut, koji mu omogućava žalbu na tu odluku, a razmatrat će ju Statutarna komisija.

Ako ipak budu isključeni iz stranke, članovi osječko-baranjskog Županijskog vijeća razmišljaju o nastavku političkog djelovanja u nekom drugom organizacijskom obliku te su otvoreni za suradnju s drugim strankama. Ne isključuju ni mogućnost tješnje suradnje s Librom, strankom na čijem je čelu Jozo Radoš, koja je i nastala kad se prije nekoliko mjeseci dio zastupnika HSLS-a odvojio od stranke. Među njima je bio i dio HSLS-ovih ministara, koji su ostankom uz premijera Ivicu Račana izazvali raskol u HSLS-u. Povod je bio ratifikacija sporazuma o NE Krško, što HSLS nije podržao unatoč tome što je bio strateški partner u vladajućoj koaliciji.

Budiša je tada izbacio iz HSLS-a one koji nisu poštovali stranačke odluke, što je gotovo prepolovilo broj HSLS-ovih zastupnika u parlamentu. Prekinuto je i višegodišnje partnerstvo sa SDP-om te je HSLS izašao iz vladajuće koalicije i prešao u oporbu. Zadnja kriza u HSLS-u samo je dokaz da u toj stranci još nije završeno raslojavanje. Najnoviji slučaj Vilima Hermana i osječkih HSLS-ovaca upućuje na to da s Radošem još nisu napustili stranku svi Budišini neistomišljenici. Štoviše, upravo je Herman začudio što nije bio u inicijativnom odboru za osnivanje Libre. Jer, on je od početka tzv. nuklearne krize iskazivao stajališta koja su imala malo dodirnih točaka s Budišinim.

Neki od osnivača Libre, poput zastupnika Mladena Godeka, bili su čvrsto uvjereni da imaju i Hermana na svojoj strani, a kad je on izrazio spremnost da bude najviše »most« između Budiše i Libre, Godeka je to gotovo otjeralo u suze. Zato ne bi iznenadilo, ako Herman izgubi bitku za stranačke dužnosti i veći stupanj samostalnosti prema središnjici, da sa zakašnjenjem potpiše pristupnicu Libri, a za sobom povede i osječko-baranjske istomišljenike. No, poznavatelji prilika u HSLS-u gotovo su uvjereni da isključenjima u toj stranci nije kraj, pa se spekulira da bi se slično moglo dogoditi i potpredsjedniku stranke Ivanu Čehoku ili potpredsjednici Đurđi Adlešić, koji također ponekad u javnosti znaju disonantno iskočiti u odnosu na Budišu, dok u neformalnom okružju bitno drukčije intoniraju stajališta koja bi po njihovu mišljenju trebao zastupati HSLS.

No, i oni u stranci imaju svoje istomišljenike koji su predsjednika pokušali dobiti na svoju stranu i smanjiti utjecaj radikalnije struje, čiji je neformalni vođa treći potpredsjednik HSLS-a - Joško Kontić. No, očito bez uspjeha. I predsjednik Budiša pomalo je svjestan negativnog imidža koji mu donose pripadnici tvrde struje kojom se, istina, svojevoljno okružio te je u pokušaju amortiziranja takve javne slike smijenio ljetos Joška Kontića s mjesta stranačkoga glasnogovornika. Raskoli u HSLS-u više nisu osobita novinska vijest i potrajat će dok stranka dosegne razinu željenog mira, a velik dio odgovornosti za to - htio to priznati ili ne - snosi sam Budiša, koji prije nego što uhvati novi unutarstranački i općenito politički zalet mora odlučiti kakvoj stranci želi biti na čelu.