Slobodna Dalmacija: 30. 10. 2002.
SVE ČEŠĆE ŽALBE GRAĐANA USTAVNOM SUDU ZBOG SPOROSTI REDOVNIH SUDOVA
Prihvaćene samo tri od 66 riješenih "požurnica"
Pred Ustavnim se sudom Hrvatske nalazi oko 230 predmeta u kojima se građani žale na sporost i neučinkovitost hrvatskih sudova. Pretežito se radi o sudskim predmetima koji se odnose na imovinska pitanja, naknadu štete, povredu prava na rad, upis u zemljišne knjige, opremanje u ratu oštećenih zgrada, uknjižbu prava vlasništva, smetnje posjeda, ali ima i dugotrajnih sudskih postupaka vezanih uz utvrđivanje očinstva.
Mogućnost pokretanja postupaka pred Ustavnim sudom i prije no što je iscrpljen redovan pravni put, otvorena je u rujnu 1999. godine unošenjem nove odredbe u 59. članak Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Odredbom je propisano da se takav "uranjeni" postupak može pokrenuti u slučaju kada se nedonošenjem akta grubo vrijeđaju ustavna prava i kada bi za podnositelja ustavne tužbe mogle nastatiti nepopravljive posljedice.
Već su se u 2000. godini našla pred ustavnim sucima 64 takva predmeta, od kojih su tri ostala do danas neriješena. U 2001. godini prispjela su 42 nova predmeta. Međutim, u ožujku ove godine novim je Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu propisano da se ne samo može pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak i prije no što je iscrpljen redovan pravni put, već je utvrđeno da će pri usvajanju ustavne tužbe Ustavni sud odrediti nadležnom redovnom sudu rok za donošenje akta, te da će odrediti primjerenu nakn
adu osobi kojoj je povrijeđeno njezino ustavno pravo.Ta je zakonska odredba pospješila slanje ustavnih tužbi zbog neučinkovitosti redovih sudova, pa je ove godine do sredine listopada prispjelo Ustavnom sudu ukupno 265 takvih predmeta. Njihov se broj naročito povećao nakon nedavne odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu da više neće primati tužbe podnesene zbog sporosti pravosudnih i drugih tijela koje nisu prethodno prošle proceduru u Ustavnom sudu.
Primijećeno je, međutim, da su pojedini podnositelji tužbi, nakon unošenja u zakon mogućnosti da Ustavni sud odredi primjerenu naknadu zbog toga što rješenje nije doneseno u razumnom roku, požurili sa slanjem svojih ustavnih tužbi, očekujući takvu visoku naknadu. Zato neki šalju ustavne tužbe i pri
je isteka roka koji se može smatratiti razumnim, i pri tome traže neopravdano visoke naknade. Ustavni je sud do sada u samo jednom slučaju odredio naknadu, i to u gotovo simboličinom iznosu od 4500 kuna. Naknada je dodijeljena podnositeljici D. M. koja je još 1994. godine podnijela tužbu Općinskom sudu zbog toga što joj Croatia osiguranje nije isplatilo odštetu za štetu na osiguranoj imovini.Od obilja primljenih ustavnih tužbi podnesenih zbog sporosti pravosudnih i drugih tijela, Ustavni je sud u ovoj godini od ukupno 66 riješenih, usvojio samo tri. Njihovi se podnositelji, nakon primljenoga odbijajućeg rješenja mogu obratiti Europskom sudu u Strasbourgu.
Prof. dr. Nina Vajić, sutkinja Europskog suda, nedavno je kazala da je nakon 1. travnja ove godine znatno pred tim sudom opao broj predmeta iz Hrvatske. Iznijela je, međutim, uvjerenje da će Ustavni sud slijediti smjernice i kriterije postavljene u Strasbourgu pa više neće postojati uvjeti za podnošenje zahtjeva Europskom sudu.
Josip ŠMIDT