Vjesnik: 31. 10. 2002.

Del Ponte kaže da su hrvatske vlasti zloupotrijebile njezino povjerenje

Predsjednik Haaškog suda rekao je za Hrvatsku da se ponaša slično Jugoslaviji iako je otvorila arhive i omogućila pristup svjedocima / Jorda zamjerio Hrvatskoj što generali Gotovina i Bobetko nisu uhićeni i predani Haaškom sudu / Vijeće sigurnosti Jorda pozvao da SRJ »jasno pokaže da neće moći zauzeti svoje mjesto u zajednici naroda ne bude li poštovala svoje temeljne međunarodne obveze koje proizlaze iz Povelje UN-a« / Vlasti Federacije BiH »zadovoljavajuće surađuju« s ICTY-jem, ali RS nije uhitila ni predala ni jednog optuženika, ocjenio predsjednik Haaškog suda

NEW YORK, 30. listopada - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u utorak je u raspravi o radu međunarodnih sudova za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) i u Ruandi (ICTR) istaknulo da mora aktivnije sudjelovati u rješavanju problema s kojima se sudovi i zajedničko tužiteljstvo suočavaju, osobito kad je riječ o nesuradnji država.

Takav zaključak ponukan je ocjenama predsjednika ICTY-ja Claudea Jorde i glavne tužiteljice Carle del Ponte. Jorda je pozvao Vijeće da SR Jugoslaviji »jasno pokaže da neće moći zauzeti svoje mjesto u zajednici naroda ne bude li poštovala svoje temeljne međunarodne obveze koje proizlaze iz Povelje UN-a«.

Za Hrvatsku je rekao da se ponaša slično Jugoslaviji iako je otvorila arhive i omogućila pristup svjedocima. Glavna je zamjerka što generali Ante Gotovina i Janko Bobetko nisu uhićeni i predani Haaškom sudu.

Jorda je ocijenio da vlasti Federacije BiH »zadovoljavajuće surađuju« s ICTY-jem, ali da Republika Srpska nije uhitila ni predala ni jednog optuženika, među njima ni Radovana Karadžića. S tim u vezi zapitao se »do kada će se moći podnositi da entitet ne ispunjava međunarodne obveze koje je preuzela država čiji je dio«.

Još je oštrija u svojim ocjenama bila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte koja je upozorila da je tužiteljstvo »i dalje suočeno sa zaprekama i ometanjem rada«. Naglasila je da je to posebno opasno jer »neće biti druge prilike« za suđenja optuženim ratnim zločincima.

Hrvatske vlasti su, kaže, »zloupotrijebile« njezino povjerenje, jer u dva navrata, u slučajevima Gotovine i Bobetka, nisu postupile po nalogu tužiteljstva.

Što se Beograda tiče, Del Ponte je podsjetila da je zbog nesuradnje 23. listopada SRJ prijavljena Vijeću sigurnosti. Navodi da Beograd tužiteljstvu ne predaje tražene dokumente, vojni arhivi su nedostupni, otežava se svjedočenje, a osobe poput Ratka Mladića »uživaju zaštitu«.

Posebno je upozorila na nedavnu ocjenu predsjednika SRJ Vojislava Koštunice da je »suradnja s ICTY-jem već otišla predaleko«.

Govoreći o nesuradnji vlasti RS, Del Ponte je rekla da »oni koji financiraju sigurnost Radovana Karadžića i drugih optuženika, blisko surađuju s vlastima, a duboko su umiješani u trgovinu ljudima, oružjem i drogama, iznuđivanje i drugi kriminal«.

Sjednici Vijeća bili su nazočni samo predstavnici 15 država članica te diplomati Hrvatske, BiH i SRJ. U raspravi su ponovljeni zahtjevi svim zemljama da surađuju s Haaškim sudom, a naglašen je interes Vijeća da bude aktivnije uključeno u rješavanje problema nesuradnje. Oštre kritike Hrvatskoj uputio je predstavnik Velike Britanije, a tek nešto blaži bili su diplomati Irske i Kolumbije.

Inače, Vijeće je u utorak izdvojilo samo 90 minuta za raspravu o izvještajima sudaca Clauda Jorde i Navanethema Pillaya o radu ICTY-ja i ICTR-a. Uz to, sjednica je bila proglašena zatvorenom. Kamerunski veleposlanik Martin Belinga-Eboutou, zbunio se i proglasio raspravu o sudovima zatvorenom, što znači da na njoj mogu sudjelovati samo diplomati 15 država članica Vijeća. Tek na intervenciju nekih od njih, predstavnicima Hrvatske, BiH i SRJ omogućeno je da uđu u dvoranu i govore. (Hina)

»Ponašanje Hrvatske je neprihvatljivo«

Gotovina uživa sigurnost na prostoru Hrvatske / U slučaju generala Bobetka, hrvatska Vlada na sebe je preuzela osporavanje naloga za uhićenje i same tužbe

U uvodnom govoru na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte rekla je da je najteži problem u radu ICTY-ja što državne vlasti, pa tako i hrvatske, ne uhićuju optužene za ratne zločine.

»Kao iskaz povjerenja, hrvatsku Vladu sam u lipnju 2001. godine unaprijed upozorila na zapečaćenu optužnicu protiv generala Ante Gotovine«, rekla je. Razočarano je primijetila da za povjerenje nije bilo mjesta jer je Gotovini »omogućeno da izbjegne uhićenje i sada, prema izjavama brojnih pouzdanih svjedoka, uživa sigurnost na teritoriju Hrvatske«.

Sličnim je opisala i slučaj s optužnicom protiv generala Janka Bobetka.

»U svibnju ove godine ponovo sam unaprijed upozorila hrvatske vlasti da neizbježno slijedi optužnica protiv generala Bobetka«, izjavila je haaška tužiteljica. »Umjesto da ispuni nalog Suda, hrvatska Vlada je na sebe preuzela da osporava nalog za uhićenje i samu tužbu. Uslijedile su tvrdnje da zdravstveno stanje generala Bobetka ne dopušta njegovo putovanje u Den Haag, rekla je Del Ponte. Te postupke hrvatske Vlade nazvala je »otezanjem i ometanjem« rada Suda. »Ponašanje Hrvatske je neprihvatljivo«, zaključila je glavna tužiteljica. (Hina)