Vjesnik: 06. 11. 2002.

Prvi obavještajac koji će odgovarati pred Haaškim sudom

Domazet pozvan da se 19. javi u sjedište Haaškoga suda u Zagrebu/ Odvjetnik Branko Šerić, kome je Domazet potpisao punomoć kao osobnom branitelju, zatražio od Vlade da pošalje svoga predstavnika na razgovor i u Banskim dvorima osigura prostor u kjojem će razgovor biti obavljen

ZAGREB, 5. studenoga - Admiralu u mirovini Davoru Domazetu u ponedjeljak je uručen uručen poziv da se u svojstvu osumnjičenika javi 19. studenoga u sjedište Haaškoga suda u Zagrebu. Po članku 7. Statuta Međunarodnog kaznenog suda odgovarat će na pitanje istražitelja slijedom zapovijedne odgovornosti. Naime, kako u pozivu stoji, morat će objasniti predstavnicima Haaškoga suda svoju ulogu u obavještajnim poslovima od 1991. do 1997. godine.

Zanimljivost ovog haaškog poziva je u tome da ga je svojeručno potpisala haška tužiteljica Carla del Ponte s nadnevkom 24. listopada - u Zagrebu. Naravno, taj datum ne znači i korekciju njenog boravka u glavnom gradu Hrvatske iz kojega je otišla nakon trosatnog razgovora s premijerom Ivicom Račanom 23. listopada.

U utorak poslije podne odmah po primitku haaškoga poziva zagrebački odvjetnik Branko Šerić kojem je admiral Domazet potpisao punomoć i ovlastio ga za osobnog branitelja u ovom predmetu uputio je službeni dopis Vladi Republike Hrvatske. U tom dopisu, kako je Šerić rekao Vjesniku u utorak navečer, od Vlade se traži da razgovoru admirala i haaških istražitelja prisustvuje predstavnik Vlade, da se za 20. i 21. studenoga u Banskim dvorima osigura prostor u kome će taj razgovor biti obavljen i da Vlada posreduje u Uredu Haaškoga suda u Zagrebu kako bi se Domazetu unaprijed dostavila pitanja na koja će morati odgovarati pred predstavnicima Suda.

Paradoks ovog poziva je u činjenici da se razdoblje za koje se utvrđuje odgovornost admirala Davora Domazeta proteže sve do 1997. godine, dakle dvije godine nakon Oluje i okončanja ratnih operacija na hrvatskom prostoru. Drugo, da mu se poziv upućuje kao načelniku Obavještajne službe RH iako se dobro zna da je u prikupljanju obavještajnih podataka za čitavo vrijeme Domovinskog rata hrvatska tajna služba usko surađivala s odgovarajućim službama SAD i Velike Britanije.

Prema tome, dobro se i zna priroda upita i odgovora na njih u komunikaciji Hrvatske i stranih obavještajnih službi.

Sljedeće pravno pitanje je status osumnjičenika u koji poziv stavlja admirala Davora Domazeta. Domazet je, naime, prvi obavještajac koji će odgovarati pred Haaškim sudom.

I treće, što je vrlo zanimljivo, da se uz »provaljeno« ime osumnjičenog generala i dalje vrlo strogo u tajnosti drže imena još dvojice osumnjičenika.

Njihov identitet i položaj u obrambenim strukturama Hrvatske vojske za vrijeme, a sad se vidi i nakon Domovinskog rata, nisu bili spremni objasniti ni predstavnici Vlade, a ponajmanje branitelj osumnjičenog admirala Domazeta.

Vlado Rajić

Domazet: Spreman sam stati pred svaki sud jer sam pripadnik pobjedničke vojske

ZAGREB, 5. studenoga - »Imam snage i volje stati pred bilo koji sud jer sam pripadao pobjedničkoj vojsci«, izjavio je u utorak navečer umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo na predstavljanju svoje knjige »Hrvatska i veliko ratište«, s podnaslovom Međunarodne igre na prostoru zvanom bivša Jugoslavija, koja govori o strateškim elementima rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Promociji knjige u zagrebačkom hotelu »Sheratonu« bilo je nazočno više od tisuću ljudi.

Predstavljajući svoju knjigu u prepunoj velikoj dvorani »Sheratona«, admiral Domazet istaknuo je da se na prostoru jugoistočne Europe prelamaju interesi velikih međunarodnih sila i centara moći, te da je proteklo desetljeće na sceni bio svojevrsni veliki eksperiment, kojeg zove »determiniranim kaosom«.

»U tom kaosu nema pobjednika ni poraženih, ali Hrvatska je pobijedila u ratu, pomutivši račune velikim silama«, rekao je.

Admiral Domazet posebice je naglasio kako treba srušiti tezu da je u Hrvatskoj vođen građanski rat, dodavši da je u Hrvatskoj postojala samo srpska agresija.

Podsjetivši da se hrvatska država kroz Domovinski rat prva suprotstavila terorizmu, rekao je da je na početku rata Hrvatska imala presudnih 14 dana za obranu.

»Tijekom tih presudnih dana Hrvatska se obranila i JNA i srpske snage nisu uspjele ostvariti svoje strateške ciljeve«, istaknuo je admiral Domazet.

Ocijenivši da su Livno i Kupres bile strateške točke u ratnom sukobu u BiH, naglasio je da su borbe i pobjede hrvatskih vojnih snaga na tom području spasile cijelu BiH.

Također je procijenio da usprkos volji velikih sila i centara u ovom dijelu Europe, Hrvatska može naći svoje mjesto ako bude snažila svoj identitet. »A jedan od važnih elemenata tog identiteta je i pobjeda u Domovinskom ratu«, naglasio je Domazet.

Stručno objasnivši strategiju rata u Hrvatskoj, admiral Domazet naglasio je da je Hrvatska na posebnom geostrateškom položaju u Europi, na kojem će se i u buduće preklapati interesi velikih sila.

O Domazetovoj knjizi govorili su i urednik izdanja Ivan Bekavac te Slaven Letica, Davorin Rudolf i Slavko Kulić. Pohvalili su je kao iznimno djelo koje govori o strateškoj situaciji tijekom rata u Hrvatskoj i BiH te stručnu knjigu koja precizno govori o činjenicama bez politike ili ideologije.

Predstavljanju knjige nazočni su bili brojni prvaci oporbenih stranaka, umirovljeni generali, odvjetnici haaških optuženika te druge osobe iz hrvatskoga javnog i političkog života. Među inima i umirovljeni generali Ljubo Česić Rojs i Ivan Korade, Đurđa Šušak, Ante Roso, Ankica, Miroslav i Stjepan Tuđman, Slaven Letica, Davorin Rudolf, Slobodan Praljak, Marin Sopta, dok su od političara i saborskih zastupnika viđeni Joško Kontić, Ljerka Mintas Hodak, Miroslav Rožić, Zdravko Tomac, Pavle Kalinić i Ivić Pašalić.

D. Z. i Hina