Tomac i Bandić već su odbili pristupiti Zovaku, a Pavle Kalinić mu poručuje: S desnicom nikada nisam imao veze, pa je ne želim imati ni s Pašalićevom strujom u SDP-u

Jerko Zovak, član SDP-a iz Donjih Andrijevaca kraj Slavonskog Broda, ovih je dana u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju potvrdio da se priprema stati na čelo prve frakcije u povijesti hrvatskog višestranačja. Prošlotjedna zagrebačka promocija njegove knjige "Manjinaš" trebala je, prema vlastitom priznanju, biti uvod u njegov povratak na političku scenu nakon što se u posljednji trenutak - upućeni tvrde da razlozi leže u tek 82 prikupljena potpisa od ukupno tisuću izaslanika - povukao iz utrke za mjesto predsjednika SDP-a na stranačkoj konvenciji u prosincu 2000. godine.

SDP-ovac, koji je u javnosti postao poznat po tome što je Ivicu Račana nazvao "jedinim autokratom u Europi" spočitavajući mu "cezaristički Statut" i "ovlasti koje nije imao ni Mao Ce-tung, ni Tito, pa čak ni Milošević", tvrdi da ga smetaju kada se njegova frakcija u medijima naziva desnom. "Moje su pozicije nacionalno možda desnije od aktualne SDP-ove politike, ali sam u socijalnim pitanjima izraziti ljevičar", ističe on.

Zovak za sada ne želi otkriti imena svojih istomišljenika. Kaže da "mu ništa neće vrijediti poznata imena ako članstvo ne prepozna opravdanost njihovih stavova". Otkrio nam je tek toliko da će se frakcija organizirati "na zagrebačkoj razini", što nije nimalo nelogično s obzirom na to da se dugo vremena u medijima špekuliralo imenima prof. dr. Zdravka Tomca i Milana Bandića, potpredsjednika i predsjednika Gradske organizacije SDP-a u Zagrebu, kao njegovih stvarnih političkih zaštitnika.

Ipak, vrlo brzo nakon što je Zovak ovoga ljeta najavio zaživljavanje svoje frakcije, Bandić se javno distancirao od njegove inicijative. Poruka je bila više nego jasna: njegova jedina stranka je SDP, i nema nikakvu namjeru postati članom bilo kakve frakcije. Prof. dr. Tomac kazao nam je pak da za sada neće ulaziti u Zovakovu grupaciju jer, smatra on, u SDP-u još uvijek poštuju njegovo mišljenje u formuliranju politike, pa i mogućnost da kaže svoj vlastiti stav o pojedinim pitanjima. Ipak, on ima razumijevanja za frakcionaško organiziranje, tvrdeći da unutarnja demokracija hrvatskim političkim strankama uopće nije jača strana.

- Oni koji su u manjini trebaju imati pravo da se snagom argumenata bore da njihova manjinska stajališta jednog dana postanu većinska - naglašava on, napominjući da manjina oko bitnih pitanja ipak ne smije voditi bitno drukčiju politiku od one koju zagovara njihova stranka. Unutarstranačka demokracija ima crtu preko koje se ne može prijeći, izričit je prof. dr. Tomac, priznajući da je i sam u SDP-u često ostajao u manjini, ali je u provođenju stranačke politike zastupao većinsko stajalište iako se "nije uvijek s njim slagao".

- Posljedica toga je ne tako rijetka praksa da vrh stranke mijenja odluke nižih tijela, pa se postavlja pitanje tko stvarno na lokalnoj i regionalnoj razini vodi politiku - kritično zaključuje prof. dr. Tomac.

SDP je bila prva politička stranka u Hrvatskoj koja je 2000. godine usvojila Statut kojim se legaliziraju stranačke frakcije. U članku 11., u kojemu su navedeni prava i obveze članstva SDP-a, doslovno stoji da član, tj. članica "zajedno s drugim članovima može organizirati posebnu političko-programsku struju unutar stranke". Nedavno, sličnu je mogućnost dopustio i novi Statut Hrvatskih nezavisnih demokrata na saboru stranke na kojemu je za novog predsjednika HND-a izabran zastupnik Zlatko Canjuga.