Vjesnik: 07. 11. 2002.

Svaka će mudra država dobro razmisliti kada uputiti zahtjev

Hrvatska diplomacija i izvori bliski Vladi koji se bave EU-problematikom nisu iznenađeni izjavom veleposlanika Wunenburgera, da bi Hrvatska na neko vrijeme trebala zamrznuti zahtjev za punopravno članstvo u EU, jer se u Bruxellesu smatra da Hrvatska ne poštuje međunarodne obveze / Formalno, Hrvatska ima pravo podnijeti zahtjev za punopravno članstvo kad god želi, no pitanje je mudrosti i političkog osjećaja kad zaista treba podnijeti zahtjev da bi on postigao cilj - kvalificirao zemlju kao kandidata za ulazak u EU

ZAGREB, 6. studenoga - Hrvatska bi mogla odustati od namjere da, početkom sljedeće godine, Europskoj uniji uputi zahtjev za punopravno članstvo. Iz Bruxellesa, naime, dulje stižu signali da taj zahtjev neće postići željeni učinak, jer Hrvatska nije ispunila paket političkih uvjeta za članstvo. Usto, i EU ima velikih unutarnjih problema zbog primanja 10 novih članica.

Šef Ureda Europske komisije u Republici Hrvatskoj Jacques Wunenburger u utorak je izjavio da bi Hrvatska na neko vrijeme trebala zamrznuti svoj zahtjev za punopravno članstvo u EU. Iako zasad nema službenih reakcija, hrvatska diplomacija i izvori bliski Vladi koji se bave EU-problematikom kazali su Vjesniku da nisu iznenađeni izjavom veleposlanika Wunenburgera, jer se u Bruxellesu smatra da Hrvatska ne poštuje svoje međunarodne obveze.

Takve poruke, doznajemo, Hrvatska već mjesecima dobiva iz diplomatskih kanala - i prije »slučaja Bobetko« - jer dosad nije uspjela ispuniti ni jedan od političkih preduvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zato, smatraju hrvatski dužnosnici s kojima smo razgovarali, Hrvatska treba pažljivo odabrati vrijeme kad će podnijeti zahtjev za punopravno članstvo u EU, kako ne bi završio u nekoj bruxelleskoj ladici.

Hrvatska je vlada već nekoliko puta najavila da će zahtjev uputiti početkom sljedeće godine. Ipak, prije nekoliko mjeseci je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula kazao da Hrvatska namjerava podnijeti zahtjev, ali da će to učiniti u koordinaciji s europskim partnerima. Trenutno raspoloženje europske petnaestorice - nakon što je Vijeće ministara zaprijetilo Hrvatskoj da nesuradnja s Haaškim sudom znači gubitak europske perspektive - nalagalo bi Hrvatskoj da svoju prijavu na neko vrijeme ipak odgodi.

Prvi i trenutno najveći problem predstavlja otpužnica protiv Bobetka. Bez obzira na obrazloženje Vlade da se čeka odluka Žalbenog vijeća Haaškog suda, EU smatra da pravni manevri služe za izbjegavanje obveza, iako Vlada stalno ponavlja kako nema namjeru prekinuti suradnju s Haagom.

Osim toga, Hrvatska još nije donijela novi ustavni zakon o pravima manjina, nije riješila pitanje povratka izbjeglica i njihove imovine, a HRT još nije pretvoren u javnu televiziju.

Za nekoliko tjedana, OESS-ova misija u Hrvatskoj objavit će izvješće o napretku i ono će, kao i prije godinu dana, imati velikog utjecaja na izvješće Europske komisije, koje se očekuje u veljači.

Formalno, Hrvatska ima pravo podnijeti zahtjev za punopravno članstvo kad god želi, no kako su naglasili naši sugovornici iz diplomacije, pitanje je mudrosti i političkog osjećaja kad zaista treba podnijeti zahtjev da bi on postigao cilj - kvalificirao zemlju kao kandidata za ulazak u EU.

»Kandidatura za EU je, medijski i unutranjopolitički, uvijek isplativ potez, no pitanje je vanjske politike da odluči kad će neki potez kapitalizirati na vanjskom planu. Svaka će mudra država dobro razmisliti kad će uputiti zahtjev«, rekao nam je jedan visoki Vladin izvor.

Trenutna situacija ne ide na ruku namjeri hrvatske vlade da zahtjev uputi početkom sljedeće godine. Uoči summita EU-a u Kopenhagenu sredinom prosinca, Hrvatska, dakle, još nije ispunila političke uvjete, a EU se prvi put u povijesti suočio s velikim proširenjem, 10 zemalja, što znači da će Uniji trebati dosta vremena da se nauči funkcionirati.

»Ključno je da ispunimo političke uvjete. Ispunjavanje ostalih reformi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ide dobro i mi funkcioniranje države polako prilagođavamo EU-standardima«, rekao nam je izvor blizak Vladi, dodajući da se političari ne bi trebali zamarati usporedbama s ostalim zemljama u hrvatskom okruženju nego isključivo poslom koji Hrvatska mora sama obaviti. »Najvažnije je pomesti pred vlastitim pragom i dovesti u red vlastitu zemlju. Kad bismo ispunili političke uvjete - a "odrađivanje" ostatka obveza ide nam dobro - Bruxellesu bi ostalo malo argumenata za negativno mišljenje«, rekao nam je naš izvor.

Bruno Lopandić