Vjesnik: 07. 11. 2002.
Ima li Haag pravno uporište za »produljenje« razdoblja Domazetove odgovornosti?
Način na koji se tužiteljstvo iz Haaga »javilo« umirovljenom admiralu Domazetu gotovo je identičan metodi primijenjenoj u slučaju generala Petra Stipetića prije dvije godine / Najveća je razlika u tome da su sve Stipetićeve »akcije« bile unutar datuma do kojeg se računa trajanje Domovinskog rata / Vremenski raspon za Domazeta, »od 1991. do 1997. godine«, otvara problem pravne namjere takva ispitivanja koje za dvije godine prel
azi datume Domovinskog rataZAGREB, 6. studenoga - Informacija o uručenju poziva za ispitivanje u statusu osumnjičenika admiralu Davoru Domazetu nadopunjena je podatkom da su ranije spomenuti »niži časnici«, koji se u vijesti spominju uz Domazeta, Josip Čelić i Josip Krmpotić. Čelić je, koliko se zna, ranije bio jednim od koordinatora u MUP-u, a Krmpotić je u vrijeme akcije »Medački džep« bio zapovjednikom izviđačke satnije u 9. gardijskoj brigadi.
Način na koji se tužiteljstvo iz Haaga »javilo« umirovljenom admiralu Domazetu gotovo je identičan metodi primijenjenoj u slučaju generala Petra Stipetića prije dvije godine. Iz Haaga je došao dopis-poziv za razgovor s generalom koji je u to vrijeme bio prvim čovjekom Glavnog stožera HV-a.
Razgovor sa Stipetićem u statusu osumnjičenika obavljen je u negdašnjem sjedištu Unprofora na Črnomercu (zapadni dio Zagreba) i trajao je tri dana. Poziv je bio tehnički sročen: osim vremena i mjesta razgovora sadržavao je samo najgrublju naznaku o čemu haaški istražitelji žele r
azgovarati. Teme su bile označene kao akcije HV-a u sklopu Domovinskog rata.Admiral Domazet nakon ponedjeljka, kad mu je poziv uručen, zna da se razgovor treba obaviti 20. i 21. studenoga. S obzirom na to da je njegov odvjetnik Branko Šerić odmah postavio i tri uvjeta za održanje zakazanog razgovora (Domazet će također biti ispitan u statusu osumnjičenika), mjesto i sadržaj upita još se ne znaju. O mjestu će odlučiti Vlada, a o temama ispitivanja bi se, u preostalih 12 dana do saslušanja, trebali izjasniti
tužitelji.Ako te usporedbe vrijede i za ono što će tek dogoditi, Domazeta očekuju vrlo dugi i naporni dani ispitivanja.
Inzistiranje odvjetnika Šerića da se s tužiteljima razgovara u Banskim dvorima visoki je Vladin dužnosnik još iste večeri, nakon zaprimanja, odbio, tvrdeći da će se razgovor moći obaviti u nekoj od službenih Vladinih prostorija, ali ne i samom sjedištu Vlade. Isto je tako ostalo neizvjesnim hoće li Vlada odobriti, a tužitelji na to pristati, da ispitivanju prisustvuje i predstavnik Vlade
.»Te smo uvjete postavili kako bismo položaj osumnjičenog admirala Domazeta izjednačili s procesnim položajem njegovih tužitelja. Stav prema Domazetu u haaškom Tužiteljstvu bit će jasan i kad dobijemo, ili ne dobijemo, popis tema u kojima će admiral tužiteljima biti sugovornikom«, objašnjava u srijedu Vjesniku odvjetnik Branko Šerić.
Odvjetnik Čedo Prodanović, branitelj generala Stipetića, prisjeća se ispitivanja svoga klijenta: »Kratki dopis je sadržavao samo naznake tema za razgovor. Zato smo u pripremi morali konzultirati i daleko širi krug dokumenata kako bismo izbjegli svaku moguću zamku u koju su tužitelji eventualno mogli uvući generala Stipetića, upitima za koje mi ne bismo imali spremne odgovore«.
Odgovor na uvjete odvjetnik i njegov klijent očekuju za dva, tri dana. No da se ne gubi vrijeme, Šerić je u dogovoru s klijentom počeo pripreme za Domazetov nastup pred tužiteljima.
Razlika između dvaju ispitivanja ipak ima. Najveća je i najvažnija činjenica da su sve Stipetićeve »akcije« bile unutar datuma do kojeg se računa trajanje Domovinskog rata. Vremenski raspon za Domazeta »od 1991. do 1997. godine« otvara ne samo probleme obrani u pripremi, nego još i više u pravnoj namjeri takva ispitivanja koja za dvije godine prelazi datume Domovinskog rata. Šer
ić o tome, naravno, ne želi govoriti.S Domazetom kao osumnjičenikom tužiteljstvo želi razgovarati u okviru osobne kaznene odgovornosti iz 7. članka Statuta Međunarodnog kaznenog suda. Zanimljivo, nema oznake 3. stavka tog paragrafa poznatog kao famozne »zapovjedne odgovornosti«. Ništa, samo čisti 7. članak.
Druga je pravna zamka u spomenutom razdoblju iz poziva. Naime, međunarodni je sukob na području Hrvatske trajao do završetka akcije »Oluja«, u kolovozu 1995. godine. Istina, mirnom reintegracijom istočne Slavonije i Podunavlja puni je suverenitet hrvatske vlasti uspostavljen tek 1997. godine. Imaju li tužitelji u rukavu neki upit za razdoblje od 1995. do 1997., zasad se ne zna. Otud i dojam da u postojećim propisima Haaškog suda nema pravnoga uporišta za
»produljenje« razdoblja admiralove odgovornosti.Žalbeno vijeće već ovog tjedna o »slučaju Bobetko«?
Poziv admiralu Domazetu nije gurnuo u stranu »slučaj Bobetko« koji već 49 dana potresa hrvatsku političku scenu. Novost je informacija iz Haaga da bi Žalbeno vijeće već ovoga tjedna moglo donijeti odluku. To je vijeće i osnovano u povodu dvaju podnesaka Hrvatske na optužnicu protiv umirovljenog stožernog generala.
Prema podacima s kojima Vjesnik raspolaže, lako bi se moglo dogoditi da Žalbeno vijeće odlukom zakaže usmenu raspravu o sporu. To bi Hrvatsku, ali i tužiteljstvo, dovelo u priliku da svoje argumente za i protiv osporavane optužnice iznesu na zakazanom ročištu.
S druge strane, idućeg bi tjedna trebao »otprilike« isteći rok do kojeg će Ustavni sud odlučiti o podnesku Vlade u vezi s optužnicom. I tu su informacije šture, pa se doznaje samo toliko da su prikupljene sve potrebne skupine pravnih akata čijom usporedbom valja izvući zaključak o legalnosti ili nelegalnosti vojnih i vojnoredarstvenih akcija hrvatske vlasti u odnosu na međunarodne definicije ratnoga sukoba i definicije suvereniteta sa stajališta međunarodnih pravnih normi.
Vlado Rajić