ZAGREB, 12. studenoga - Jednoglasnom odlukom Ustavni sud je na radnom sastanku u povodu podneska Vlade, vezano uz »slučaj Bobetko«, razdvojio odgovornost Oružanih snaga koje su sudjelovale u obrani Republike Hrvatske od pojedinačne odgovornosti njenih časnika.

Zato je razumljivo da je usporedbom dokumenata međunarodne zajednice, suverene države Hrvatske nakon 1991. godine i papira tzv. srpske krajine utvrđeno da su hrvatski dokumenti i na temelju njih vođene oslobodilačke akcije bili u ime i s ovlastima suverene vlasti Republike Hrvatske. U slučaju »Medačkog džepa«, to znači da je akcija suzbila terorističko djelovanje iz okupiranog teritorija i učinak oružane pobune koji su s tog prostora ugrožavali stanovništvo i imovinu Republike Hrvatske.

Drugo pitanje iz Vladina podneska odnosilo se na konkretnu akciju »Medački džep«. Činjenično stanje same akcije nije u nadležnosti Ustavnog suda, jednoglasna je odluka trinaestero sudaca tog tijela. Ali ključno je pitanje da čak i neosnovana optužnica protiv pojedinačnog sudionika te akcije može se pobiti isključivo pred sudom nadležnim za rješavanje u tom predmetu, a to je samo i jedino Međunarodni kazneni sud.

Činjenica da se u prijedlogu odluke, koja će biti priopćena na javnoj sjednici Ustavnoga suda, navodi kako optužnica i ne mora biti osnovana, za ustavne suce nije tema za dodatnu raspravu. Jednoglasnost odluke pokazuje da je riječ o pravnom stavu da i greška ima svoju nadležnost. Svaki izuzetak značio bi kršenje međunarodnih obveza suradnje Republike Hrvatske s međunarodnim tijelima, u konkretnom slučaju i s Međunarodnim kaznenim sudom. Takvu pravnu praksu ustavni suci svojim jednoglasjem nisu htjeli prihvatiti.

ZAGREB, 12. studenoga - U povodu zahtjeva hrvatske vlade za ocjenom ustavnosti sadržaja haaške optužnice protiv umirovljenog generala Janka Bobetka, u utorak se priopćenjem očitovao Ustavni sud Republike Hrvatske. U priopćenju koje je potpisao predsjednik Suda dr. Smiljko Sokol ističe se da je Sud jednoglasno prihvatio izvješće o pojedinim ustavnopravnim aspektima oslobodilačkih akcija koje su hrvatske oružane snage poduzimale na okupiranim područjima tijekom Domovinskog rata.

Vlada je 10. listopada ove godine zatražila mišljenje Ustavnog suda o pojedinim ustavnopravnim aspektima oslobodilačkih akcija Domovinskog rata i s njima povezanim ovlastima i dužnostima oružanih snaga, a vezano uz haašku optužnicu i nalog za uhićenje umirovljenog generala Janka Bobetka. Prema Sokolu, izvješće je u pisanom obliku dostavljeno predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću i premijeru Ivici Račanu. Izvješće Suda obuhvaća prikaz hrvatskih pravnih akata, dio dokumenata koji su donosila samoproglašena tijela »republike srpske krajine« u razdoblju od 1990. do 1995. godine te međunarodne akte važne za Republiku Hrvatsku u tom razdoblju.

Na temelju toga, kako se tvrdi u priopćenju, Ustavni je sud zaključio da nije mjerodavan ocjenjivati ni suglasnost ni suprotnost općih akata UN-a s hrvatskim Ustavom. Isto tako, prema priopćenju, tvrdi se da Ustavni sud nije nadležan odlučivati ni protiv pojedinačnih odluka bilo kojeg tijela UN-a.

»Oružane snage Republike Hrvatske djelovale su u vrijeme Domovinskog rata, u cilju oslobađanja okupiranog teritorija, što je u skladu s njihovom ustavnom obvezom da štite suverenitet i neovisnost Hrvatske i obrane njezinu teritorijalnu cjelovitost«, naglašava se u priopćenju Ustavnog suda. Dodaje se da je, oslobađajući područja Republike Hrvatske, Hrvatska vojska suzbijala oružanu pobunu i otklanjala posljedice agresije. Hrvatska je vojska, kako tvrdi u priopćenju dr. Smiljko Sokol, na okupirana područja u isto vrijeme uvodila ustavnopravni, a time i međunarodnopravni poredak sa svim pravima i obvezama koje su proizlazile iz Ustava i međunarodnih akata koje je Hrvatska prihvatila.

»Ustavni sud utvrdio je da se u pravnom poretku koji je utemeljen na načelu vladavine prava, dokazivanje nekog kaznenog djela, kao i krivnja eventualnog počinitelja, provodi jedino i isključivo u sudskom postupku pred nadležnim sudom pred kojim je podignuta optužnica, a okrivljena osoba mora se smatrati nedužnom sve dok joj se pravomoćnom sudskom presudom krivnja ne utvrdi«, zaključuje se u priopćenju Ustavnog suda koje je potpisao njegov predsjednik dr. Smiljko Sokol.