Večernji list: 13. 11. 2002.

SLOVENIJA SE PRIPREMA NA UVOĐENJE SCHENGENSKIH KRITERIJA NA GRANICI S HRVATSKOM

Schengenska granica Sloveniji preskupa

LJUBLJANA: Vlado Zagorac

Slovenija se obvezala da će ulaskom u EU na svojoj granici s Hrvatskom čuvati prema schengenskim mjerilima, preuzevši na sebe 15 posto vanjske granice proširene EU. Završna su pogađanja Slovenije s EU u ponedjeljak u Bruxellesu pokazala da naša sjeverozapadna susjeda sama ne može pokriti troškove schengenskog režima.

Računajući na cjelovitost uređenja toga problema i povrat troškova, koji će u razdoblju 2004.-2006. godine dosegnuti 414 milijuna eura (dva posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda), Slovenija očekuje financijsku pomoć područjima i stanovništvu duž granice koju bi od EU mogla dobiti iz regionalnog i strukturnih fondova. "Ta će granica za Sloveniju biti veći trošak po stanovniku i po četvornom kilometru nego za ostale novoprimljene zemlje i uvjereni smo da će EU to prihvatiti te pronaći zadovoljavajuća rješenja. To se ne odnosi samo na kompenzaciju određenih ulaganja potrebnih za gradnju granice već i na jamstva za određenu strukturno-kohezijsku pomoć svim pograničnim područjima", objašnjava vođa slovenskih pregovarača s EU Janez Potočnik.

U Ljubljani naglašavaju da bi Slovenija već do 2005. godine mogla biti sposobna na granici s Hrvatskom osigurati nadzor vanjske granice EU prema schengenskim standardima. Prema riječim slovenskog ministra unutarnjih poslova Rade Bohinca, Slovenija će takav režim morati održavati na 670 kilometara granice s Hrvatskom, koju godišnje prijeđe 70 milijuna ljudi te za to, uz ostalo, trebati sagraditi ili obnoviti 65 graničnih prijelaza i zaposliti dodatnih 1886 policajaca.

Dosadašnja je praksa EU bila da državljani prve susjede EU s kojom dijeli schengensku granicu uživaju nešto liberalniji režim prelaska granice i u tom je smjeru Hrvatska sa Slovenijom već sklopila nekoliko bilateralnih sporazuma. Najzanimljiviji je Sporazum o pograničnom prometu i suradnji (SOPS), koji za oko 250.000 ljudi sa svake strane granice uvodi niz olakšica, među kojima i 27 posebnih graničnih prijelaza. Važan je i nedavno potpisan sporazum o policijskoj suradnji, koji uvodi i zajedničke hrvatsko-slovenske policijske ophodnje granice. Slovenija je već odredila tri cestovna granična prijelaza (Gruškovje-Macelj, Obrežje-Bregana i Jelšane-Rupa) i željeznički Dobova na granici s Hrvatskoj, na kojima će sve veterinarske, fitosanitarne i druge službe raditi prema schengenskim standardima za sve vrste prometa robe i putnika. Visoki troškovi uvođenja schengenskog režima na slovensko-hrvatskoj granici (120 milijuna eura za investicije, 135 milijuna eura za policijski nadzor, 40 milijuna eura godišnje za plaće policajaca i deset milijuna eura za opremu) govore da ga, zasad, ne treba očekivati prije 2007. godine.