Vjesnik: 16. 11. 2002.

Markač i Korade novi haaški osumnjičenici?

Iz Banskih se dvora u petak nije mogla dobiti ni jedna informacija koja bi dala naslutiti identitet osoba s kojima Tužiteljstvo želi razgovarati/ »Vjesnik« iz dobro obaviještenih izvora doznaje da je riječ o umirovljenim generalima Ivanu Koradeu i Mladenu Markaču/ Markač je već razgovarao s domaćim istražiteljima o događajima vezanima uz akciju »Medački džep«/ Korade bi, pretpostavlja se, s haaškim istražiteljima mogao razgovarati o akciji »Oluja«

ZAGREB, 15. studenoga - Hrvatska je vlada u četvrtak zaprimila zamolbu tužiteljstva Haaškog suda kojom se od nje traži pomoć i suradnja u organiziranju obavijesnog razgovora predstavnika Tužiteljstva i dviju osoba u svojstvu osumnjičenika. Vlada ne može objaviti imena tih osoba prije nego što ih o tome osobno ne obavijesti, te dobije njihovu suglasnost za objavljivanje njihovih imena u javnosti, navodi se u priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću.

Iz Banskih se dvora u petak nije mogla dobiti ni jedna informacija koja bi dala naslutiti identitet osoba s kojima Tužiteljstvo želi razgovarati. No Vjesnik iz dobro obaviještenih izvora doznaje da je riječ o umirovljenim generalima Ivanu Koradeu, zapovjedniku 7. gardijske brigade, i Mladenu Markaču. Od poznatijih visokih časnika u statusu osumnjičenika haaški su istražitelji razgovarali i s generalom Petrom Stipetićem, koji je nakon razgovora bio oslobođen optužbi vezanih za akciju »Medački džep«. U posljednje vrijeme najistaknutije ime obilježeno statusom osumnjičenika je umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo.

U javnost nisu uspjele procuriti ni informacije o temama o kojima haaški istražitelji žele razgovarati s Koradeom i Markačem.

General Markač već je razgovarao s domaćim istražiteljima o događanjima vezanim za akciju »Medački džep«, a čuvanja tajne oslobodili su ga ministri obrane i unutarnjih poslova. Korade bi, pretpostavlja se, s haaškim istražiteljima mogao razgovarati o akciji »Oluja«.

U krugovima koji su već u četvrtak navečer tvrdili da se Haag zanima za Markača i Koradea, moglo se nedavno čuti da je i general Damir Krstičević, zapovjednik 4. gardijske brigade, jedna od meta haaških istražitelja u vezi s događajima za vrijeme i nakon »Oluje«. No, prema posljednjim informacijama iz dobro obaviještenih krugova, u ovom krugu razgovora haaški istražitelji nisu za njega zainteresirani.

Izvjesno je da ovo nije posljednji zahtjev Haaga za obavijesni razgovor s nekim od visokih dužnosnika iz doba rata. Doznajemo da bi se na popisu onih s kojima istražitelji tužiteljstva Haaškog suda žele razgovarati mogli naći, osim vojnih dužnosnika, i neki politički dužnosnici u vrijeme bivše vlasti. Haag je, navodno, zainteresiran za saslušanje Vladinih civilnih i vojnih povjerenika za područja koja su se oslobađala u vojnim akcijama, na primjer za područje Knina nakon »Oluje«. U tom kontekstu spominje se ime generala Ivana Čermaka, koji je nakon »Oluje« bio zapovjednik vojnih postrojbi u Kninu.

Ne treba zaboraviti da je bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova Željko Sačić već dao iskaz haaškim istražiteljima, ali i da je general Čermak razgovarao s njima. Nakon tog razgovora tvrdilo se da Haag za Čermaka više nije zainteresiran.

U krugovima bliskim dvanaestorici generala koje je smijenio predsjednik Stjepan Mesić, može se također čuti da je Haag vrlo zainteresiran za ulogu hrvatskih postrojbi i njihovih zapovjednika na teritoriju BiH. Pretpostavlja se, također, da bi Haag u takvoj istrazi mogao biti zainteresiran i za Koradeov iskaz.

Sanja Kapetanić i Dada Zečić

Markač - i policajac i odličan vojnik

ZAGREB, 15. studenoga - »Odličan vojnik, a ponajbolji policajac«, svojedobno je bila uzrečica za prvog specijalca MUP-a i jedinoga generala među policajcima Mladena Markača. Markač je do 2000. godine bio pomoćnik ministra unutarnjih poslova za Specijalnu policiju, odnosno preimenovan je za specijalnoga ministrova savjetnika. Godine 1995. izabran je za saborskog zastupnika HDZ-a za Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Inače, jedan je od osnivača Specijalne policije MUP-a početkom Domovinskog rata. U rujnu 1990. postao je pomoćnik zapovjednika Antiterorističke jedinice Lučko, a početkom 1991. godine i zapovjednik te jedinice. U ljeto 1991. već je na čelu Sektora specijalne policije.

Specijalna je policija obavljala zapravo vojne zadaće, a s obzirom na to da je svaka policijska uprava imala svoju jedincu, bili su na svim ratištima, od Vukovara do Dubrovnika. Osobito je bila teška i zahtjevna njihova zadaća na Velebitu. S Velebita su se tako u »Oluji«, početkom kolovoza 1995. godine, spustili u Gračac da bi došli na granicu s BiH.

Markač je ključnu ulogu odigrao i u vojno-redarstvenoj akciji »Bljesak« u svibnju 1995. godine, kada je oslobođena zapadna Slavonija.Akcija u Medačkom džepu bila je u rujnu 1993. godine. Tu je Specijalna policija obavila vrlo teške zadatke, također se spuštajući s položaja na Velebitu.

Markač je u policiji od 1981. godine.

Nakon rata, osim preustroja na mirnodopske policijske zadaće, specijalci su radili na razminiravanju ratom zahvaćenih područja, a s obzirom na to da su u njihovim redovima i ronioci i alpinisti, radili su i na razminiravanju Plitvica i podmorja.

Jasminka Ivančić

Ivan Korade - heroj i nasilnik

ZAGREB, 15. studenoga - Ivan Korade (36), započeo je svoj ratni put početkom 1991. godine kao dragovoljac u jedinicama Specijalne policije. Osnivanjem ZNG-a, priključuje se 1. gardijskoj brigadi, »Tigrovima«, a 1992. godine postaje zapovjednik 5. bojne »Tigrova«. U ljeto 1992. Korade je teško ranjen na dubrovačkom bojištu. Nakon oporavka, vraća se u službu, a kad je krajem 1993. godine osnovana 7. gardijska brigada »Puma«, Korade postaje njezin prvi zapovjednik.

Od prosinca 1994. godine, pa do »Oluje« 7. brigada je, zajedno s 4. gardijskom, osvajala vrhove Dinare i Livanjsko polje, približavajući se Bosanskom Grahovu da bi oslobodili Knin. Sedma brigada 5. kolovoza 1995. prva ulazi u Knin, a njezin zapovjednik, tada brigadir, Korade ističe hrvatsku zastavu na Kninsku tvrđavu. U rujnu iste godine, 7. brigada odlazi u Bosnu, sukladno dogovoru s Federacijom BiH, te sudjeluje u borbama do pada Mrkonjić Grada.

Neprijeporno je da je Ivan Korade bio hrabar vojnik koji je svoju postrojbu uspješno vodio kroz najslavnije bitke Domovinskog rata. Međutim, isto je tako činjenica da je osoba sklona nasilničkim ispadima.

Još početkom 1994. godine Korade je izazvao incident na bojištu u zadarskom zaleđu zbog kojega ga je uhitila i prijavila Vojna policija.

Nakon rata, Ivan Korade je postao general i zapovjednik VI. zbornog područja Bjelovar. U to je vrijeme napravio nekoliko ozbiljnih izgreda. Nedavno su na sudu u Varaždinu Korade i nekoliko njegovih suradnika uvjetno osuđeni zbog zlostavljanja jednog pukovnika SIS-a u jednom varaždinskom restoranu krajem 1995. godine. Korade je izazvao i nekoliko izgreda na utakmicama nogometnoga kluba »Bojovnik 7«, čiji je bio predsjednik. Jednom je prilikom demolirana varaždinska sportska dvorana, a i kafić čiji su vlasnici pretučeni. Uz taj incident također je povezano Koradeovo ime. General je bio sklon i brzoj vožnji, te je izazvao nekoliko prometnih nesreća.

Korade je umirovljen u travnju 1997. godine kad je uhićen zajedno s nekoliko svojih suradnika.

Dragan Grdić