ZAGREB, 15. studenog - Pokušaj Vlade da rashode ukupne države smanji za oko 250 milijuna kuna i tako osigura novi stand-by aranžman s MMF-om, bit će sljedećeg tjedna jedan od najvećih problema s kojim će se baviti koalicija na vlasti. Naime, Vlada je i dalje uvjerena da je taj aranžman vrlo važan za Hrvatsku, ne zbog novca kojeg osigurava (jer ga Hrvatska ne treba) nego kao signal da se u Hrvatskoj vodi ozbiljna ekonomska politika, što se direktno odražava i na ulaganja i na cijenu kredita koje na svjetskom tržištu uzimaju država, banke i tvrtke.

Veza državnog duga i deficita opće konsolidirane države bio je glavni kamen spoticanja u pregovorima s MMF-om, koji su ovog tjedna završili s kompromisom koji bi se trebao potvrditi potkraj prvog tjedna u prosincu, kada će Misija MMF-a opet doći u Zagreb. MMF nije, pristao na hrvatski obračun deficita po novom standardu koji je govorio o 4,8 posto deficita u 2003. nego je insistirao na starom obračunskom standardu po kojem bi deficit u 2003. iznosio čak 5,45 posto. Hrvatski su pregovarači relativno brzo pristali na kresanje rashoda koji bi doveli do 5,15 posto deficita no još u utorak MMF je insistirao na 4,8 posto. Sastanak je bio toliko buran da se već ozbiljno računalo s mogućnošću da pregovori o novom stand-by arnžmanu budu definitvno neuspješno okončani. Kompromis je u srijedu nađen na pet posto deficita u kojeg su uračunati državni proračun, proračuni 52 jedinice regionalne i lokalne uprave te fondovi i ceste. U ovoj je godini tako obračunati deficit 6,4 posto, a 2000. je iznosio oko 8,4 posto.

Glavnina deficita (oko 50 posto) utemeljena je u centralnom proračunu, oko deset posto ide na račun lokalne uprave, a oko 40 posto vezano je za investicije u ceste. Da bi se deficit ograničio na pet posto, ukupne rashode trebalo bi smanjiti za oko 250 milijuna kuna. U Vladi su svjesni da 250 milijuna ne bi smio biti problem ako se zna da su rashodi za sljedeću godinu (bez otplata dugova) predviđeni na osamdesetak milijardi kuna. No, to je lakše reći nego učiniti, ako se ne želi skresati ulaganje u ceste.

Sasvim je jasno da su ceste projekt koji za Račanovu vladu ima ogromnu političku težinu, odnosno da su one jedan od glavnih aduta stranaka na vlasti za sljedeće izbore. No, stoji i tvrdnja Vlade da investicije u ceste imaju i veliki gospodarski značaj, te da upravo o tome ovisi značaja dio od predviđenih pet posto gospodarskog rasta. Ako se, dakle, ne želi smanjivati ulaganja u ceste, treba smanjiti neke druge izdatke odnosno energičnije zagristi u reformske projekte koji bi mogli značiti uštedu, na primjer, smanjivanje broja zaposenih u sustavu obrane ili strožu kontrolu izdataka za zdravstvo. U ovogodišnjem proračunu se ispostavilo da prilično veliki iznosi rezervirani, primjerice za poljoprivredu nisu potrošeni jer projekti nisu ostvareni, pa su u rebalansu upravo tim novcem pokrivene rupe na drugim stavkama. Stoga je sasvim jasno da bi se dio potrebnih ušteda mogao »naći« i u realnijem planiranju troškova u 2003.

No, u godini koja prethodi izborima teško je očekivati da će takav prijedlog lako proći jer se stranke naglašeno dodvoravaju biračima upravo preko novca koji su uspjele osigurati za potrebe određenih skupina birača, iako se za neke projekte unaprijed zna da neće biti ostvareni. U ovoj bi godini, kažu upućeni, to mogao biti slučaj, na primjer, s novcem dodatno osiguranim za znanost i visoko obrazovanje.