Postoje, naime, dokazi da je 1,6 milijuna američkih dolara, 700.000 maraka i 500.000 australskih dolara (zajedno 2,242 milijuna dolara), doniranih za obranu Hrvatske, s računa na kojem su se prikupljale donacije Hrvata iz dijaspore namijenjene obrani Hrvatske - "Unterstuetzungs Fond Kroatien B" u Bank fuer Kartner ud Steirmark u austrijskom Villachu - završilo na privatnom računu "uspješnog" hrvatskog poduzetnika. U nekoliko je puta ukupno 3,25 milijuna maraka s računa u Villachu prebačeno na privatne račune dvojice također domaćih poduzetnika, otvorene u austrijskim bankama. Na ratno profiterstvo vrlo ozbiljno upućuju i milijuni koji su s računa u Villachu prebačeni na račun privatne tvrtke tada visokopozicioniranog državnog dužnosnika.

Uz pomoć austrijske policije, MUP je došao u posjed dokumenata koji svjedoče o mutnim transakcijama na tom bankovnom računu za potporu Hrvatskoj, koji je 1991. godine odlukom tadašnje Vlade i predsjednika Tuđmana otvorio tadašnji ministar iseljeništva Gojko Šušak. Oko 100 milijuna njemačkih maraka na tom je računu prikupljeno isključivo sitnim donacijama od 100, 200 do 500 maraka, koje su hrvatski radnici iz svojih zarada uspjeli izdvojiti za obranu zemlje.

Iako se u austrijsku banku slalo na stotine službenih dopisa s potpisima Šuška, Martinovića i Šarinića, kojima se nalagalo prebacivanje novca, u Uredu Predsjednika Republike, Ministarstvu financija i Ministarstvu obrane, kada je istraga pokrenuta, nije pronađen niti jedan od tih dokumenata. Proizlazi da ti dopisi ili nisu bili službeno zavedeni, što je manje vjerojatno, ili su na vrijeme odneseni ili pak uništeni. Svi pokušaji da se dođde do naloga koji su ključ u dokazivanju organizirane pljačke pod krinkom rata bili su neuspješni. Policija do njih vjerojatno nikada ne bi ni došla da Austrijanci našim istražiteljima nisu susretljivo dostavili primjerke naloga za doznake pohranjene u njihovoj banci.

No, za pravu je istragu bio presudan dolazak Mladena Bajića na funkciju glavnoga državnog odvjetnika. MUP je još u studenome 2000. Državnom odvjetništvu podnio kaznenu prijavu vezanu uz sumnjive poslove s računima u Austriji i Švicarskoj na kojima je prikupljan novac namijenjen obrani Hrvatske. U ožujku 2001. u formi posebnog izvješća policija je informirala Državno odvjetništvo o tri milijuna maraka koji su 1998. godine prebačeni s računa u Villachu na paralelni račun HDZ-ove Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta u Privrednoj banci u Zagrebu. U istom dopisu od tužiteljstva se tražio nalog za pregled računa u Privrednoj banci. Iako je MUP tada imao dopise što su ih Šušak i Martinović 1991. godine slali Hrvatima u dijaspori, pozivajući ih da na točno naznačene račune uplate donacije za pomoć Hrvatskoj, kao i podatke o transakciji tri milijuna maraka iz Villacha u Zagreb, tadašnji glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski u srpnju 2001. godine odbio je zatražiti pregled paralelnog računa Zaklade. U dopisu koji je tada poslao MUP-u Ortynski je odbijenicu obrazložio tvrdnjom da nisu utvrđene okolnosti prikupljanja i trošenja novca.

Putem instituta međunarodne pravne pomoći, od Austrije i Švicarske zatraženi su podaci o prometu na 12 računa na koje se slijevao novac za pomoć Hrvatskoj. No, iz obje zemlje najprije su stigli negativni odgovori. Nakon toga je u Austriju poslan dopunjeni zahtjev, a zahvaljujući dobroj suradnji s austrijskom policijom, nedavno su dobiveni dokumenti koji svjedoče o raspolaganju novcem na računu u Villachu.

- Postoji puno indicija da je dio novaca koji su Hrvati iz dijaspore početkom devedesetih godina donirali za obranu Hrvatske završio u pretvorbi - rekao nam je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odgovarajući na pitanje da li je istraga o sudbini oko 100 milijuna maraka prikupljenih na računu potpore Hrvatskoj u austrijskom Villachu pokazala da su pojedinci iz bivše vlasti taj novac koristili za kupovinu vlasničkih udjela u hrvatskim poduzećima i bankama. Bajić je, međutim, naglasio kako će konkretnije o slučaju moći govoriti tek po završetku obrade.

Postojanje osnovanih sumnji da je novac za obranu zemlje jednim dijelom završio u privatizaciji, potvrdio je i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. - Točno je da policija već dulje vrijeme raspolaže informacijama da je novac namijenjen obrani trošen u druge svrhe, kao i to da su sada neke od tih indicija potvrđene - izjavio je Lučin. - Kako policija za sada raspolaže saznanjima samo o jednom dijegu računa, vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju, kada policija i Državno odvjetriištvo završe cjelovitu i složenu istragu, moći detaljnije govoriti o rezultatima - rekao je Lučin. Na pitanje potvrđuju li informacije o transakcijama s računa kojima raspolaže policija nezakonitosti, ministar unutarnjih poslova je odgovorio da o tome postoje čvrste indicije, no to će utvrditi pravosuđe.