Večernji list: 20. 11. 2002.

MINISTRI VANJSKIH POSLOVA EU PONOVNO UPOZORILI HRVATSKU

"EU razočaran i zabrinut nedovoljnom suradnjom s ICTY-jem"

Europsko vijeće općih poslova i vanjskih odnosa (GAERC) "izrazilo je svoje razočaranje i rastuću zabrinutost zbog nedovoljne suradnje Savezne republike Jugoslavije, Bosne i Hercegovine, te u nekim slučajevima Hrvatske" s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Vijeće je "ponovno potvrdilo visoku važnost koju pridaje suradnji s ICTY-jem", te "iznova naglasilo da bi izostanak pune suradnje s ICTY-jem ozbiljno ugrozio kretanje k Europskoj uniji".

U sklopu točke dnevnoga reda "Zapadni Balkan" ministri vanjskih poslova europske petnaestorice izrazili su svoju punu potporu posebnome koordinatoru Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Erhardu Buseku, kojega su pozvali da ih izvijesti o tome kako poboljšati usklađenost Pakta s Postupkom stabilizacije i pridruživanja EU, te područnu suradnju. Buseka su zadužili da predloži ciljeve za drugi sastanak na vrhu "Zagrebačkoga procesa", koji će se održati u lipnju 2003. godine u Solunu.

Vijeće je "duboko zabrinuto nedavnim izvještajima o nezakonitoj prodaji oružja iz SR Jugoslavije i BiH u Irak i u Liberiju", te upozorava da je riječ o "jasnome kršenju sankcija UN-a", koje "škodi međunarodnom ugledu zemalja kojih se to tiče, te zapliće njihov napredak k EU". Ministri pozivaju mjerodavne vlasti da kazne odgovorne te da "uvedu mjere koje bi osigurale da se takvo kršenje sankcija ne ponovi".

- Pozivamo moguće kandidate za članstvo u EU da se bezodvlačno počnu pridržavati europskoga koda ponašanja glede prodaje oružja, te da osiguraju građanski nadzor nad vojskom - upozorili su ministri.

Preksinoć je GAERC odredio 1. svibnja 2004. kao nadnevak proširenja EU s 10 novih država članica kako bi nacionalni parlamenti imali dovoljno vremena proučiti i ratificirati 6000 stranica pristupnih ugovora Cipra, Češke, Estonije, Letonije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, SLovačke i Slovenije. Europsko povjerenstvo zadužili su da do početka idućega tjedna predloži "nova sveobuhvatna pregovaračka polazišta", na koja bi kandidatske zemlje svoje odgovore trebale dostaviti do 2. prosinca. Do početka kopenhaškoga summita EU 12. prosinca preostalo je još ugovoriti izravna plaćanja seljacima, farmerske kvote, udio pojedine nove članice u strukturnim i kohezijskim fondovima EU, pomoć pri uspostavi novih schengenskih granica, te nadoknadu budućim neto prinosnicima u europski proračun.

Stojan de Prato

PRODI I VERHOFSTADT: Širenje EU završava ulaskom Balkana

Jučer su se u Europskome parlamentu u Strasbourgu prvi put, simulirajući plenarnu sjednicu nakon proširenja EU, okupili europarlamentarci i zastupnici iz budućih država članica. Govoreći na otvorenju zasjedanja, predsjednik Europskoga povjerenstva Romano Prodi kao prvi sljedeći zadatak središnjih europskih ustanova istaknuo je "stvaranje uvjeta za dovršetak ujedinjenja kontinenta posvećivanjem veće pozornosti Balkanu".

Belgijski savezni premijer Guy Verhofstadt je, pak, obraćajući se preksinoć studentima i profesorima Europskoga kolegija u Bruggeu, izjavio je da će se "nakon Slovenije u 2004., i druge republike bivše jugoslavenske federacije te Albanija napokon pridružiti EU".

Verhofstadt se usprotivio "nekima koji sanjaju o jednokulturnoj Europi kršćanskih vrednota, kao da se Europa ne temelji i na židovskome naslijeđu te na snažnoj humanističkoj tradiciji".

- U posljednje se vrijeme ne postavlja pitanje ispunjava li Turska kriterije za članstvo u EU, nego je li ona zaista europska zemlja. EU ne smije biti manje snošljiva prema Turskoj no što je ona bila prema Grčkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Srbiji koje su, stoljećima pod turskom vlasti, mogle ostati kršćanske. Turska je bila velika europska sila, a i danas ima svoje mjesto u EU - zaključio je Verhofstadt. (SdP)