Vjesnik: 22. 11. 2002.
Posljednja dva mjeseca: Europa nas nije voljela
Kad je pravna procedura u vezi s optužnicom protiv Bobetka tek počinjala, iz nekih su europskih prijestolnica stigla alarmantna upozorenja da Hrvatske ne surađuje s Haagom / Izravne, argumentirane i precizne odgovore davao je samo premijer Ivica Račan, a hrvatski diplomati koji sjede u glavnim gradovima zemalja što su nas optuživale
su se uspavaliZAGREB, 21. studenoga – »Savjetujemo, oprez! Hrvatska bi prije podnošenja aplikacija trebala biti sigurna da su je zemlje Europske unije spremne prihvatiti«, izjavio je Jacques Wunenburger, šef Europske komisije u Hrvatskoj, pojašnjavajući izjavu koja je uznemirila hrvatske građane, da treba zamrznuti proces pridruživanja Europi.
Wunenburgerovo je izjašnjavanje došlo u osjetljivom trenutku kulminacije »slučaja Bobetko« kad su Hrvatskoj, posredno i neposredno, izravno i neizravno, dolazila upozorenja iz europskih krugova da treba bezuvjetno surađivati s Haaškim sudom i da će svako izvrdavanje biti shvaćeno kao hrvatsko zatvaranje vrata Europi, ali i europsko Hrvatskoj.
Dok je pravna procedura kad je riječ o optužnici protiv Bobetka tek počinjala, iz nekih su europskih prijestolnica stizala alarmantna upozorenja da Hrvatske ne surađuje s Haagom i da bi to moglo imati ozbiljne posljedice. Nažalost, izravne, argumentirane i precizne odgovore davao je samo premijer Ivica Račan, a hrvatski diplomati
koji sjede u glavnim gradovima zemalja što su nas optuživale su se uspavali. Stvoren je dojam da Hrvatska odbija suradnju sa Sudom, svjesna posljedica – činjenicu da pravna procedura nije završena diplomati u Hrvatskoj nisu spominjali. Hrvatsku su, najčešće, javno upozoravali britanski diplomati. Neka su upozorenja za diplomatsku praksu bila pomalo neuobičajena, direktna, gruba. Zamijetili su to i inozemni mediji, pa je tršćanski Il Piccolo objavio tekst pod naslovom »London udaljava Hrvatsku od EU-a«.Neočekivana reakcija britanske vlade da Hrvatskoj zatvori vrata Europe povijesna je reakcija koja u tom smislu predstavlja presedan. »Reakcija Londona (odbijanje ratifikacije Sporazuma o pridruživanju, op. a.) mora biti protumačena kao jasna politička poruka
i odgovor na prigovore glavne tužiteljice Carle del Ponte. No mogla bi biti jedna od prvih u seriji koja bi Hrvatsku ostavila u dolini suza«, piše talijanski list.Nakon britanskih packi, slijedila je kanonada sličnih, a ljubljansko je Delo zaključilo da »Račanovoj vladi nije uspjelo spasiti Hrvatsku iz svežnja država zapadnog Balkana«.
Pritisak na Hrvatsku kulminirao je ovih dana, nakon sastanka NATO-ovih parlamentaraca u Istanbulu, a i iz krugova danskog predsjedništva EU-a također se čuju negativni tonovi o regiji koja se jednom titulira kao jugoistočna Europa, ponekad kao zapadni Balkan, a indirektno se odnosi i na Hrvatsku.
I dok se većina kritika najčešće odnosi na navodnu nesuradnju Hrvatske s Haagom, u međunarodnim se krugovima tvrdi da je Hrvatska prespora i u provođenju nužnih gospodarskih reformi. Izvješće OECD-a utvrđuje da je samo Srbija provela većinu reformi u jugoistočnoj Europi, a da slijede Albanija, Bugarska i Hrvatska. U tom izvješću Hrvatska nije previše kritizirana, ali ni hvaljena, no s
igurno je ne može zadovoljiti da OECD hvali Srbiju i Crnu Goru, a Hrvatsku svrstava u sredinu ljestvice zemalja jugoistočne Europe.Opomene, pritisci, upozorenja Hrvatskoj danas su najintenzivniji od 3. siječnja. Jedni to vide kao pritisak Zapada da se na ovim prostorima stvori neka nova balkanska asocijacija, a drugi kao konačno discipliniranje regije.
Wunenburger je kazao »da nitko od Hrvatske ne traži da ponovno postane dijelom Jugoslavije« i da se od Hrvatske traži samo da poštuje odluku Žalbenog vijeća Haaškog suda. Ali, s druge strane, ni sam visoki predstavnik Europske komisije u Hrvatskoj se nije oglasio kada su Hrvatsku nepravedno optuživali – i optužuju – zbog nesuradnje s Haagom, prejudicirajući odluku Žalbenog vijeća.
I kad hrvatski premijer Ivica Račan kaže da »sve što dolazi iz Europe ne mora biti pravedno i točno«, možda je najbolje rezimirao diplomatski udar na Hrvatsku koji traje sada već dva mjeseca. Sljedeći događaji će to i potvrditi, jer je sigurno da će Hrvatska poštivati odluku Žalbenog vijeća i nastaviti suradnju s Haagom. Ali, šteta počinjena zbog često neopravdanih i neargumentiranih kritika na hrvatski račun će, nažalost, ostati, s političkim posljedicama koje će se bolje moći iščitati tek u vremenu koje dolazi.
Jurica Körbler