Vjesnik: 27. 11. 2002.
Što zna Carla del Ponte, znat će i Mladen Bajić
ZAGREB, 26. studenoga - Haaško tužiteljstvo i Međunarodni kazneni sud ne žele ni po koju cijenu prekinuti suradnju s Hrvatskom i njenim pravosudnim tijelima. Tim je zaključkom u ponedjeljak poslijepodne dovršen višesatni sastanak glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske Mladena Bajića i njegovih suradnika s tročlanim izaslanstvom haaškog
tužiteljstva i Ureda Međunarodnog kaznenog suda u Zagrebu. Do sastanka je došlo vrlo naglo, a kako Vjesnik saznaje, posljedica je to prigovora upućenih haaškom pravosuđu zbog ignoriranja hrvatskih zahtjeva da se dostavi potrebna dokumentacija za suđenja protiv počinitelja ratnih zločina pred nacionalnim sudovima.Iza dobro zatvorenih vrata razgovaralo se o nizu predmeta koji su u različitim fazama pravosudne obrade. Bajić je gostima točno objasnio za što im treba pomoć iz haaških arhiva. S haaške strane dano je obećanje da će se tražena dokumentacija vrlo brzo naći na stolovima policajaca, državnih odvjetnika i sudaca koji trenutačno vode postupke za ratne zločine. Isto tako, hrvatskoj je strani obećano da će se suradnja haaškog i hrvatskog tužiteljstva odv
ijati prema načelu »što mi znamo, znat ćete i vi«.Na pitanje je li možda pretjerana ocjena da haaško sudište više ne želi surađivati s Hrvatskom, visoki državni dužnosnik uzvratio je Vjesniku protupitanjem: »Više ne želi? A kad je uopće surađivalo?«.
S obzirom da se »slučaj Lora« nakon nepravomoćne prvostupanjske presude nalazi unutar žalbenog roka, dostava dokumenata o zbivanjima u tom vojnom zatvoru sredinom 1992. olakšat će odlučivanje Vrhovnom sudu. Haag odavno već ima tu dokumentaciju. Na isti način dogovoreno je i da se hrvatskom pravosuđu dostave dokumenti o zločinu u Paulinu Dvoru te još nekim mjestima u istočnoj Slavoniji. Pritom, »glavni junaci« nisu samo pripadnici hrvatskih postrojbi već, štoviše, i mnogi vojnici i časnici bivše JNA te pratećih paravojnih jedinica.
Prema oskudnim informacijama do kojih se moglo doći u povodu posjeta izaslanstva Haaškoga suda Mladenu Bajiću, dostavljena dokumentacija omogućit će i da se pokrenu neki sasvim novi postupci. Pritom se misli na pomalo zaboravljena zlodjela u različitim dijelovima Hrvatske i na njihove počinitelje.
Zapravo, kad se sve zbroji, sastanak u Uredu glavnog državnog odvjetnika u ponedjeljak bio je tek radni okvir onoga što je hrvatskoj strani odavno obećano iz Haaga. A to znači provođenje neke vrste podjele posla. Haag je, prema toj podjeli, zadužen za procesuiranje onih koji su planirali, kreirali i zapovjedno bili odgovorni za zločine hrvatske strane, za zločine JNA i srbijanske političke strane. Naravno, u okvirima hrvatskih granica i razd
oblja Domovinskog rata.Nacionalnom pravosuđu, pak, u nadležnost bi se dodijelili počinitelji zlodjela iz različitih vojnih, policijskih i političkih struktura. Da je ta podjela provedena u vrijeme posljednjeg čvrstog državno-haaškog dogovora u lipnju ove godine, mnoge ovdašnje političke tenzije ne bi nastupile niti bi se o svakom haaškom papiru u Hrvatskoj morao voditi općenacionalni razgovor.
Optimisti bi rekli »bolje ikad nego nikad«, ali i nakon sastanka u ponedjeljak ostaje razumljiva znatiželja: kako će se Haag pridržavati danih obećanja.
Vlado Rajić