Za desetak dana umirovljeni general Mladen Marakač trebao bi se naći pred istražitelja Međunarodnog kaznenog suda te kao osumnjičenik dati iskaz o čak četiri vojno-policijske akcije. Riječ je, doznajemo, o četiri najveće operacije planirane i provedene tijekom Domovinskog rata - Medačkom džepu, Maslenici, Oluji i Bljesku. Osim vojnih zapovjednika operacija kojima se bavi Haaški sud - Ante Gotovine, Rahima Ademija, Mirka Norca - general Markač jedini je sudionik sve četiri akcije. Time se prvi put za odgovornost proziva zapovjednik policijskih snaga koje su, podsjetimo, prema zapovijedi vrhovnog vojnog zapovjednika bile pridružene vojnom stožeru. Osim toga, uz Markačevo ime prvi se put poteže pitanje i političke odgovornosti zbog činjenice da je on nakon završetka rata bio saborski zastupnik.

Koliko će podataka istražiteljima Haaškog suda na razgovoru moći dati general Markač s obzirom na to da je riječ o razdoblju od šest godina - od 1991. do 1997. godine - nije poznato. Razlog više za to je i protok vremena. Upravo zbog toga Markačev je odvjetnik Miroslav Šeparović zatražio na uvid dokumentaciju s čak tri instance koja bi mu, drži, pomogla u pripremi generala za razgovor s istražiteljima. Šeparović je tako, pozivajući se na navode iz Odluke o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom, zatražio uvid u planove, transkripte razgovora predsjednika Tuđmana s bivšim ministrom unutarnjih poslova i s generalom Markačem, zapovijedi i svu dokumentaciju vezanu uz akcije, od Ureda predsjednika, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane.

Ministarstvo unutarnjih poslova bez dvojbe će umirovljenom generalu Markaču i njegovu odvjetniku staviti na raspolaganje svu dokumentaciju koja mu je za razgovor i obranu potrebna, objasnila je za Večernji list glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić. Ovakvo traženje, rekla je, nije prvi slučaj te je na isti način MUP svoju arhivu stavio na raspolaganje bivšem pomoćniku ministra Željku Sačiću, koji je u vrijeme rata bio načelnik Stožera Specijalne policije i prvi Markačev suradnik.

- Vladina komisija koja je osnovana prošle godine ima pravo uvida i korištenja ukupne arhive koja je zatečena u Uredu predsjednika, i to je njezin zadatak. Predsjednik Mesić je pak više puta ponovio da svima treba omogućiti korištenje sve dokumentacije koja im može pomoću u obrani i razgovorima s haaškim istražiteljima, pa to vrijedi i za umirovljenoga generala Markača, ponovili su u Uredu predsjednika Mesića. (J. P.)