Potpredsjednik Vlade, pak, na tu »zdravicu« uzvratio je da »građane ne zanima u kakvim su odnosima Crnić i Granić. Ljude zanima hoće li svoj spor riješiti brzo i pravedno. Ono što je odgovornost pravosuđa, ne može riješiti izvršna vlast. Čini mi se«, posebno je naglasio dr. Granić, »da olako selimo probleme s jedne na drugu i na treću vlast. Pravosuđe samo mora naći rješenje za 1,2 milijuna zaostalih predmeta. Ti zaostaci stanje u hrvatskom pravosuđu čine - nenormalnim«. Zaključno, Granić je rekao da izvršna vlast u tehničkom i materijalnom smislu može napraviti iskorak, »ali novac i kompjuteri ne mogu zamijeniti suce u sudnicama«. Tome je pridodao i ocjenu da je državna uprava neorganizirana i neobrazovana, ali da se boji da bi slična ocjena mogla doći i na sudački račun.

Ministrica pravosuđa postavila je, za mnoge, ključno pitanje: »Je li nam stalo do sređivanja stanja u hrvatskom pravosuđu? Sve je, istina, danas došlo na naplatu, ali mnoge neodlučnosti i u pravosuđu i u zakonodavstvu i u izvršnoj vlasti ukazuju na to da nositelji tih dužnosti još nisu sigurni koliko duboka pravosudna reforma mora biti«.

Ti istupi sasvim su prikrili smisao izlaganja predsjednika Upravnog suda Mladena Turkalja koji je nazočne podsjetio na početak rada (1. srpnja 1977. godine) kad je to sudište rješavalo 10.451 predmet, te na 1998./99. godinu kad je zaprimano u jednom danu više od 5000 predmeta. Turkalj je rekao da trenutačnih 50.000 predmeta zaostataka u Upravnom sudu pokazuju i svojevrsni paradoks općeg stanja u hrvatskom pravosuđu. Dodatnim angažmanom upravnih sudaca smanjen je broj predmeta iz prijašnjih godišta za četiri posto. »Tko će nam priznati da smo za to smanjenje povećali ukupni rad sudaca za 27 posto«, istaknuo je Turkalj.